Unatoč brojnim aferama Damir Krstičević je podnio ostavku na mjesto ministra obrane nakon pada vojnog školskog aviona u kojem su poginula dva pripadnika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva kod mjesta Biljane Donje pokraj Zadra sredinom 2020. godine.
Najveći skandal MORH-a pod Krstičevićevim vodstvom je propali pokušaj kupovine borbenih aviona.
Krstičević je s velikom pompom ušao u ovaj projekt, Plenkovićeva vlada ga je proglasila strateškim, raspisan je i međunarodni natječaj, no sve je na kraju završilo potpunim fijaskom, i to ponajviše zahvaljujući nesposobnom Krstičeviću.
Podsjetimo, MORH je na natječaju odlučio borbene avione kupiti od Izraela. U pitanju su bili američki F-16 avioni s nadograđenom izraelskom tehnologijom, stariji od 30 godina. Krstičević ih je predstavio kao najbolju opciju, iako su mnogi stručnjaci upozoravali na to da je riječ o letećim kantama.
Ministar je bio spreman za 12 izraelskih aviona starih nekoliko desetljeća potrošiti milijarde kuna, no stvar se zakomplicirala kada je američko Ministarstvo obrane blokiralo dogovor Hrvatske i Izraela. Naime, da bi Izrael prodao te F-16 avione, on je morao imati odobrenje SAD-a za to, a nije ga imao. Krstičevića i MORH je SAD upozorio na to, ali su američka upozorenja ili ignorirali ili ih nisu razumjeli.
Stvari su već u trenutku kada je postalo jasno da će kupovina izraelskih aviona propasti bile komplicirane, no dodatno su se zakomplicirale kada su Krstičević i Plenković odlučili lagati o tom fijasku i razlozima koji su do njega doveli. Ministar obrane i premijer su tvrdili da nije bilo američkih upozorenja da je za kupovinu aviona od Izraela potrebno odobrenje SAD-a, no Index je objavio dopise koje su od američkog veleposlanstva u Zagrebu dobivali MORH i vlada, a iz kojih je jasno da je Krstičević trebao znati kako od posla s Izraelom nema ništa. Objavili smo i dokumente koji dokazuju da Krstičević obmanjuje javnost.
Cijela se stvar pretvorila u jednu od najvećih blamaža Plenkovićeve vlade, a situacija je toliko eskalirala da su Krstičević i Plenković zamalo odveli Hrvatsku u sukob sa SAD-om, najmoćnijom državom svijeta. Ministar obrane i premijer su se tada zapetljali u svoje laži koje je Index detaljno pobrojao u ovom tekstu.
No, tu skandalima nije bio kraj. Na aktualnom satu sabora se - nakon što je javnost saznala da je propao pokušaj kupovine aviona - više puta potezala ta tema. U jednom trenutku se za riječ javio zastupnik SDP-a Franko Vidović te je oštro kritizirao Krstičevića, a nakon svog govora odnio je dvije makete aviona Plenkoviću i Krstičeviću.
Kad je jednu predavao Plenkoviću, Krstičević mu je drugu bijesno iščupao iz ruke i divljački je bacio na pod. "Potpredsjedniče vlade, smirite se", reagirao je Jandroković koji je s mjesta još uvijek vikao prema Vidoviću. "Molim vas da se smirimo i da nastavimo dalje raditi", rekao je Jandroković, dok je Krstičević za Vidovićem vikao: “Goni se!”
S nedoličnim ponašanjem Krstičević je nastavio kada je ubrzo poslije svojeg ispada u sabornici stao pred novinare i na rubu suza krenuo s tiradom: "Vidite što se sve radi, vidite koja se kampanja vodi. Nije legitimno da mi donosi makete. To je poniženje. Ja sam ratnik. Tako se to ne radi vojniku.”
O Krstičevićevoj ostavci spekuliralo se u siječnju ove godine nakon što je u imovinskoj kartici naveo da njegova vikendica pokraj Šibenika vrijedi dvaput manje nego kad ju je kupio, što su otkrile Index Istrage.
Promijenio je površinu i vrijednost ne samo vikendice u Žaboriću kod Šibenika nego i svojih stanova u Zagrebu. Jedan je razdvojio na dva, a u rubrici "druge nekretnine" upisao je 7,03 kvadrata u vlasničkom listu označena kao "garažni prostor" i procijenio ih na 50 tisuća kuna te 3,42 kvadrata. U zemljišniku su označena kao spremište u podrumu, a on smatra da vrijede 20 tisuća kuna. Krstičević je karticu ispunio znatno pedantnije, ali nad njegovom je nekretninskom aferom i dalje niz upitnika.
Nejasno je i što se zbiva sa zagrebačkim nekretninama obitelji Krstičević.
Prema donedavnoj verziji imovinske kartice, u glavnom su gradu imali dva stana površine 160,55 i 111,01 metar kvadratni. Uvid u zemljišne knjige otkriva sasvim drugačije podatke. Na adresi na kojoj mu je prijavljeno prebivalište ministar ima dva stana - jednosobni i četverosobni površina 50,01 i 112,52 kvadrata.
Pitali smo ga kako je to moguće, otkud takva razlika između kvadrature u kartici i u zemljišniku. Odgovorio je kako je u Zagrebu zapravo vlasnik dva stana - jedan ima 111,01 kvadrat, taj je, po svemu sudeći, na drugoj lokaciji, dok na adresi prebivališta ima stan "ukupne površine 160,55 metara kvadratnih (prizemlje i kat) i rasprostire se na dvije etaže te je u zemljišnim knjigama etažiran 2006. godine kao jedan stan u prizemlju površine 50,11 metara kvadratnih i četverosobni stan na prvom katu površine 112,52 metara kvadratnih.“
I ovo je ministar ispravio u imovinskoj kartici tek nakon Indexovih upita. Sada je taj "jedan stan" razdvojio na dva, a mijenjao im je i vrijednost. U siječnju 2016. godine napisao je da stan od 160,55 kvadrata vrijedi 1.586.234 kune, odnosno 207.059,83 eura. Sada, kad ga je razdvojio, onaj od 50,11 kvadrata procjenjuje na 740 tisuća kuna, a drugi od 112,52 kvadrata na milijun i 600 tisuća kuna. Ukupno dva milijuna i 340 tisuća kuna.
Krstičević je povećao i vrijednost stana od 111,01 kvadrata s 927.960 kuna na milijun i pol kuna. Kada smo još prije nego što je ažurirao karticu u pitanjima upućenim MORH-u zapazili kako nam se cijene ministrovih zagrebačkih nekretnina čine niskima, odgovoreno nam je kako je karticu ispunjavao 2016. godine, "u trenutku kada su cijene nekretnina bile na nižoj razini nego danas".
Plenković je tada novinarima rekao da Krstičević nije ponudio ostavku te da je vrlo emotivan i pogođen napisima.
Ostavka Krstičevića bila je predmet spekuliranja i krajem siječnja kada se u Zlarinskom kanalu srušio helikopter Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, pri čemu su poginula dva pilota.
U MORH-u su tvrdili kako je taj helikopter bio "tehnički najbolji", sa samo 500 sati leta, dok su u njemu bili iskusan pilot, nastavnik letenja s 2500 sati leta, i drugi pilot, nagrađivani pripadnik HRZ-a s više od 1000 sati leta.
Rekli su da je to bila rutinska, odnosno planska aktivnost, da su piloti izvršili zadaću, kao i da su meteouvjeti bili povoljni, pa se postavlja pitanje kako je došlo do tragedije.
Bivša tvrtka ministra obrane Damira Krstičevića u partnerskom je odnosu s izraelskom tvrtkom koja je uključena u nabavu 12 borbenih letjelica koje smo trebali platiti 2,9 milijardi kuna. Informacija nam je potvrđena iz tvrtke KING ICT, dok ministar Krstičević ignorira upite Indexa o potencijalnom sukobu interesa te ulozi izraelske tvrtke Israel Aerospace Industries u kupovini borbenih letjelica.
Posao je propao, a Plenković je tvrdio da je nabavke propao zbog okolnosti na koje Hrvatska nije mogla utjecati.
Tadašnji potpredsjednik vlade Damir Krstičević nije ulazio u detaljni odgovor na interpelaciju, no rekao je odmah na početku da su navodi neosnovani i neutemeljeni kao i da se sustavno i odgovorno vodilo računa o nacionalnim interesima te da se sve radilo u skladu s propisima javne nabave.
Damir Krstičević, kopirao je velike dijelove svojeg završnog rada na američkoj vojnoj školi, a da ih nije označio na odgovarajući način, pokazali su dokumenti koje je istražio Index.
Prema onome što piše na stranicama MORH-a, Krstičević je od 1997. do 1998. studirao na vojnoj školi United States Army War College u SAD-u. Školovanje je završio radom 'United Nations protection force in Croatia'. Krstičević je tvrdio da je sve bilo po propisima.
Uvjetima korištenja i Pravilima o privatnosti