Što je bilo krivo s predstečajnim nagodbama u Hrvatskoj?
Podsjetimo, predstečajne nagodbe pokreće dužnik i o njemu ovisi utvrđivanje tražbina, što omogućuje dužnicima da nameću pravila manjim tvrtkama - vjerovnicima. Isto tako može se govoriti i o nejednakom postupanju jer prema hrvatskim zakonima Ministarstvo financija imalo je diskrecijsko pravo nekome oprostiti dug, a nekome ne. Diskrecijsko je pravo i koliki će iznos duga biti oprošten. Već u početku bilo je potpuno jasno kako predstečajne nagodbe otvaraju golem prostor za korupciju.
Isto tako, do sada nije napravljeno ni jedno ozbiljno istraživanje koliko je radnih mjesta izgubljeno u malim tvrtkama koje su dužnici kroz predstečajnu nagodbu prisilili na otpis dugova, a niti postoji konkretan podatak koliko je zapravo spašeno radnih mjesta. Ne može ga ni biti.
Naime, tvrtke koje su uspješno prošle postupak predstečajne nagodbe zapravo nisu bile kandidati za stečaj, nego su prepoznali dobru poslovnu priliku, kao što je bio slučaj tvrtke Cammeo. Isto tako i sam proces predstečajne nagodbe podrazumijevao je plan restrukturiranja koji je u većini slučaja podrazumijevao i smanjenje broja zaposlenih za trećinu.
Nije ni to najgora mana predstečajnog zakona koji je predstavljen kao spas hrvatskog gospodarstva. Kroz ovaj zakon onima koji nisu plaćali dobavljače dala se nova šansa da i dalje vode tvrtke koje stvaraju nelikvidnost - jer se nakon predstečajnih nagodbi tek u dva posto slučajeva promijenila uprava!? Ljudi koji su doveli tvrtku u probleme ostali su je voditi i dalje.
Unatoč činjenici da se zakon pisao da pomogne velikima, uništi male i pogoduje simpatizere vladajućeg režima, nekima ni to nije bilo dovoljno pa su neke od predstečajnih nagodbi završile pod istragom DORH-a. Bizarno je i da su se poreznici našli u situaciji da dužnicima opraštaju poreze, dok ih istovremeno naplaćuju vjerovnicima, koji su se baš zbog nenaplaćenih potraživanja i našli u teškoj situaciji.
Ministarstvo financija, kako smoobjavili 2018. godine, naplatilo je manje od 20 posto ukupnog duga utvrđenog u predstečajnim nagodbama od 2012. godine do danas!
Ukupno je bilo prijavljeno 4,9 milijardi kuna obveza u predstečajnim nagodbama. Ministarstvo je odmah oprostilo oko 2,4 milijarde kuna, a do danas je na račune Porezne uprave i Ministarstva financija uplaćeno tek 926 milijuna kuna. Isto tako, za otplatu duga Država je prihvaćala i nekretnine odnosno imovinu tvrtki, a u šest godina država je došla do zemljišta čija se knjigovodstvena vrijednost procjenjuje na oko 481 milijun kuna, dok je ona stvarna i do deset i više puta manja.