U SURADNJI s Yugopapirom donosimo tekst iz 1987. godine o Donaldu Trumpu.

Rujan 1987.: Svaki put kad Donald Trump siđe iz svog apartmana na 62. katu Trump Towera, najelegantnijeg nebodera na Manhattanu, u sredini predvorja jedan pijanist u fraku izvodi na glasoviru neko djelo klasične glazbe, često Beethovenovu Devetu simfoniju. U predvorju od talijanskog ružičastog mramora, u kojem su vodoskoci i vratari u svečanim odorama, odmah se skupi znatiželjna publika.

"To je on, Donald!" uzvikuju njegovi obožavatelji usred fotografskih reflektora. Pokoji od njih zatraži od Donalda Trumpa autogram, ostali se zadovoljavaju stiskom njegove ruke. Ponetko ga želi dotaknuti, jer to, kažu, nosi sreću. 

Četrdesetogodišnjak, oženjen bivšom manekenkom Ivanom koja je bila i prvakinja u skijanju, Donald Trump, poslovni genij, simbol je brzog i neviđenog uspjeha.

Embed from Getty Images

Kad se prije deset godina činilo da je grad New York u krizi, u dugovima, mučen svim mogućim teškoćama, i kad su mnogi poduzetnici bježali na Floridu i u Kaliforniju, Donald Trump je s posuđenim novcem kupovao zemljišta i gradio nebodere.

"Prije ili poslije New York će se ponovo podići", ponavljao je Trump, uporan u svom optimizmu: "I tad ćete vidjeti!"

Imao je pravo. Nakon godine depresije slijedio je ekonomski procvat. Građevinarstvo je ponovo živnulo, a cijene kuća popele su se do vrtoglavih visina. Zahvaljujući svojim uspješnim poslovnim potezima, Donald Trump se za nepunih deset godina svrstao među najbogatije ljude Amerike. 

On i njegova obitelj vlasnici su više od 25.000 stanova razasutih po svim njujorškim četvrtima od Brooklyna do Queensa, kao i u samom središtu Manhattana, na poznatoj Petoj aveniji. Tamo je glasoviti Trump Tower u kojemu, među ostalima, stanuju producent Steven Spielberg, Sophia Loren i bivši diktator s Haitija Jean Claude Duvalier.

Kao da mu New York nije bio dovoljan, Donald je ispružio ruku i do Atlantic Cityja, nove kockarske metropole koja je već istisnula Las Vegas. Ni ovaj put nije ga iznevjerio njegov instinkt. Još prije nego što su se građani Atlantic Cityja referendumom izjasnili u korist igračnica, Donald je tamo počeo kupovati zemljišta koja se u prvi mah nisu doimala privlačno.

Preko povjerljivih posrednika kupovao je gradilišne čestice po niskim cijenama, a zatim ih je, u pravom trenutku, počeo prodavati ostvarujući basnoslovnu dobit.

Embed from Getty Images

Za svoj četrdeseti rođendan prošlog lipnja Donald je naposljetku zaželio dar dostojan njegove važnosti. Kupio je golemi hotel, sav u mramoru i zrcalima, kojemu je bila pripojena igračnica i odmah mu nadjenuo ime Trump Castle.

"Tako ćemo bolje proslaviti moj rođendan", rekao je svojoj ženi Ivani.

Što je bio bogatiji, Donald je postajao i sve veći megaloman, željan publiciteta i slave. Nedavno je u nekoj TV mini-seriji glumio samoga sebe. Kad je u pitanju publicitet, čini se da mu ga nikad nije dovoljno.

Donald, "Kralj New Yorka", kako ga naziva štampa, već u sedam sati ujutro sjedi za velikim pisaćim stolom od mahagonija. Nikad ne bilježi ništa, sve "skladišti" u vlastitu memoriju dostojnu jednog kompjutera.

Posljednja i najznačajnija manifestacija njegove sklonosti prema grandioznosti je cijeli jedan grad, Trump City, koji se treba podignuti na sjeverozapadnom dijelu Manhattana, na desnoj obali rijeke Hudson. Taj čudovišni projekt treba se početi ostvarivati ove godine i bit će završen 1992., uz trošak više od pet milijardi dolara.

Embed from Getty Images

Projekt Trump City uključuje sedam nebodera, svaki sa 75 katova, 8000 luksuznih stanova i jedan 65-katni neboder namijenjen uredskim prostorijama, ispod kojeg bi trebao biti neka vrsta visećeg vrta, zapravo golemi park sa stablima i vodoskocima, jedan cjelokupan trgovački centar na oko milijun četvornih metara, razdijeljen na tri kata i predviđen za TV i filmske studije, hotele, trgovine, banke, restorane, parkiralište za 8500 automobila, stanicu podzemne željeznice i autobusnu stanicu koje će povezivati Trump City s ostalim dijelovima grada. U Trump Cityju stanovat će više od 20.000 osoba, a raditi njih 40.000, dakle pravi grad unutar metropole.

"Za one koji su navikli na mahniti ritam Manhattana, život u Trump Cityju bit će novo iskustvo, nedvojbeno vrlo pozitivno", rekao je jedan od arhitekata koji će sudjelovati u izradi projekta.

Nacrti su izrađeni prema najmodernijim urbanističkim kriterijima. Taj grad neće znati za probleme što muče New York, od brda smeća na ulicama do već kroničnih prometnih gužvi.

Ipak, urbaniste zabrinjava divovski neboder usred Trump Cityja. Tako nešto još nije viđeno. Taj superneboder što ga je projektirao arhitekt Helmut Jahn sa svojih 150 katova doseći će visinu od 548 metara, dakle višu od pola kilometra, i tako potući svjetski rekord. Glasoviti neboder Sears u Chicagu sa 110 katova i 477 metara visine, dosad najviši na svijetu, naći će se sada na drugomu mjestu. 

Slijede: World Trade Center na Manhattanu, 443 m, Empire State Building, 410 m, i neboder izdavačke kuće Mc Graw Hill, također na Manhattanu, 396 m. 

Ipak, visina je samo jedan element "superiornosti" ovog novog nebodera, koji će na vrhu završavati jednim obeliskom. Od drugih nebodera razlikovat će se po posebnoj tehnici građenja i po najsuvremenijoj građevinskoj opremi.

S gradnjom nebodera počelo se u Chicagu prije jednog stoljeća. Kad se gradi neboder, postoji opasnost da se on pod pritiskom vjetra sruši. Na takvoj visini vjetar je uvijek prilično jak pa neboderi općenito imaju tendenciju da se naginju, iskrivljuju i oštećuju, a dolazi i do pucanja unutrašnje strukture. Na višim katovima svaki neboder se pomalo njiše i škripi poput broda u oluji, premda već postoje sistemi za stabilizaciju. 

Oni koji stanuju na takvim visinama često imaju smetnje vrlo slične morskoj bolesti. Ali novi neboder, zbog posebne konstrukcije, trebao bi se bolje odupirati sili vjetrova i udarima potresa. Maksimalna oscilacija, uvjeravaju konstruktori, neće prijeći 20 cm, računajući od sredine građevine, dok kod drugih nebodera ona može doseći i do 70 cm.

Da bi bili potpuno sigurni, inženjeri su već provjerili otpornost pojedinih dijelova konstrukcije u tunelima s vjetrom koji se upotrebljavaju za ispitivanje aviona. Baterije kompjutera spojene sa stabilizatorima na višim dijelovima nebodera moraju osigurati ravnotežu.

Trumpov superneboder bit će zapravo neka vrsta stroja za stanovanje. Dizala će biti vrlo brza, a na najviše katove vozit će ekspresna dizala koja se neće zaustavljati na nižim katovima. No zbog uštede prostora i ekonomičnosti, takvih će dizala biti relativno malo. S druge strane, dizala će biti spojena s vodoravnim sistemom prijevoza. Izlazeći iz dizala, čovjek će odmah naići na tihi električni minibus, koji će ljude razvoziti po katovima. 

Stanari će uživati udobnost i raskoš svake vrste. Tu je, dakako, i klimatski uređaj za cijelu zgradu, a smeće će se spaljivati odmah u divovskim pećima. U slučaju požara alarmni sistemi aktivirat će automatsko gašenje. Poštu će po katovima raznositi robot-kolica. Preko zatvorene TV mreže moći će se obavljati kupovina u podzemnim supermarketima. Što još?

"Bit će i drugih zadovoljstava", obećava Donald Trump. U prvom redu zadovoljstvo da se stanuje u zgradi dostojne 2000. godine. I da se s visine može gledati oronuli New York, metropolu što pripada prošlosti. 

Pripremila: Branka Uhlik (RS magazin, 1987.)