PRVA četiri mjeseca 2024. pokazala su se možda i najtežima u dvije godine rata Ukrajine s Rusijom i možda najnapetijim u desetljeće dugom sukobu s Moskvom koji je izbio 2014. godine.

Kijevske su trupe u defenzivi duž cijele crte bojišnice, suočene s reformiranom ruskom vojskom koju podupire gospodarstvo prebačeno na ratne temelje uz golemu kinesku pomoć. Zapadni saveznici Ukrajine sporo su slali oružje i oklijevali otvoreno se suprotstaviti Rusiji. Uznemiren i podijeljen nizom parlamentarnih i predsjedničkih izbora, zapadni blok škripi pod tim teretom, piše u velikoj analizi za Newsweek David Brennan.

Očekuje se da će ova godina biti teška za Ukrajinu nakon razočaravajuće ofenzive 2023., u koju je uloženo toliko nada i toliko resursa.

Kusti Salm, stalni tajnik estonskog Ministarstva obrane, rekao je za Newsweek u prosincu prošle godine da će "2024. biti teška". "Ukrajinske snage moraju se obraniti". dodao je. Očigledni plan ruskog predsjednika Vladimira Putina da nadživi svoje protivnike možda funkcionira. Ili će se ova godina pokazati kao ukrajinska mračna noć prije zore.

Tijekom nedavnog posjeta Ukrajini glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je saveznike da ispune svoje obveze vojne pomoći Kijevu i izjavio: "Još nije prekasno da Ukrajina pobijedi."

Sprema se novi Bahmut

Ruski prodor prema zapadu nastavlja se duž cijele istočne bojišnice, a moskovske trupe se uz veliku cijenu trude zauzeti novi teritorij u regijama Donjeck, Luhansk, Harkiv i Zaporižja. Potpuno zauzimanje Donjecke i Luhanske oblasti bio je ključni cilj Kremlja otkako je potaknuo pobunu u istočnoj Ukrajini 2014. godine, a desetljeće kasnije čini se da je ova ambicija nadohvat ruke.

Trenutačna ofenziva postavlja temelje za očekivanu ljetnu kampanju. Među potencijalnim metama novog napada su grad Časiv Jar - koji je već na prvoj crti bojišnice i mogao bi čak pasti prije ljeta - i grad Kupjansk, vrata prema drugom najvećem ukrajinskom gradu Harkivu.

Institut za proučavanje rata napisao je ovaj tjedan da stabilizacija proboja sjeverozapadno od Avdijivke stavlja rusko zapovjedništvo pred izbor: nastaviti prodor na zapad prema operativnom cilju u Pokrovsku ili krenuti prema sjeveru kako bi se povezale i pojačale ofenzivne operacije oko Časiv Jara.

Časiv Jar se nalazi desetak kilometara zapadno od Bahmuta, koji je dugo bio žarište na Donjeckoj bojišnici, čak i nakon što je pao u ruke ruskih snaga u svibnju 2023. Sada napušten, grad je bio vitalno uporište ukrajinskih snaga i nalazi se na brdu s prekrasnim pogledom na okolno područje. Ovaj pravac otvara mogućnost napada na gradove Kramatorsk i Slovjansk, dva strateška cilja za moskovske snage u njihovom pokušaju da zauzmu cijelu Donjecku regiju.

Kijev je usredotočio značajne resurse u Časiv Jar nakon što je Moskva potaknula pobunu u Donbasu 2014. godine, pa je tamo ustrojena važna vojna bolnica, a kasnije i postavljeno sjedište združenih operativnih snaga protiv Rusije i njezinih lokalnih saveznika. Pokrovsk je oko 40 kilometara sjeverozapadno od Avdijivke, na raskrižju dviju glavnih cesta koje vode prema Donjecku i Bahmutu, kao i na željezničkoj pruzi koja vodi kroz Avdijivku. Uspješan prodor sve do Pokrovska učinio bi ranjivim južna krila Časiv Jara, Kramatorska i Slovjanska.

"Rusiji je potreban odmor, ali Rusija neće završiti rat"

Pavel Luzin, ruski vojni analitičar i gostujući predavač na Fletcher School of Law and Diplomacy, rekao je za Newsweek da je teško procijeniti hoće li moskovske snage moći  pretvoriti trenutnu akciju u snažniji ljetni napad.

"Nema previše resursa za veću ofenzivu. Također, gotovo sva ta očekivanja inspirirana su samom Moskvom. Rusija je pokušavala opkoliti ukrajinske snage u Avdijivki, baš kao u Ilovajsku u kolovozu 2014. i u Debaljcevu u veljači 2015. godine, ali nije bila u stanju to učiniti. Možda će Rusija ponovno pokušati na isti način, jer su joj potrebne bolje pozicije da bi napravila predah u ratu", objasnio je Luzin.

Ovaj predah, dodao je Luzin, omogućio bi Kremlju da odmori i ojača svoje iscrpljene snage. Čelnici u Kijevu više su puta upozoravali da je Moskva zainteresirana samo za privremeni prekid vatre u tu svrhu, a ne za trajni mir. Luzin se složio: "Rusiji je potreban odmor, ali Rusija neće završiti rat."

Putin se možda nada da će izboriti prostor za stanku nakon što osvoji kompletne Donjecke i Luhanske oblasti, koje su dugo bile u središtu njegovog projekta demontiranja ukrajinskog suvereniteta. "Zasad žele dobiti barem Donjeck i Luhansk", rekao je Luzin: "Problem je u tome što Kremlj regije Herson i Zaporižja također smatra ruskim teritorijem."

Dok se Ukrajina ukopava, Kijev će također što je više moguće nastojati poremetiti ruske komunikacije, logistiku i industriju. Napadi bespilotnim letjelicama dugog dometa na mete unutar Rusije postali su uobičajeni, a Ukrajina ne pokazuje znakove ublažavanja svojih napada čak i unatoč američkom nezadovoljstvu.

Dolazak ATACMS-a

Dolazak verzije američkog ATACMS-a s najvećim dometom - vojnog taktičkog raketnog sustava MGM-140 - Kijevu će dati veći domet nego ikad prije. Streljivo najvećeg dometa može pogoditi ciljeve na 450 kilometara udaljenosti, što je gotovo dvostruko više od sličnog streljiva kraćeg dometa koje je prvi put isporučeno krajem 2023. Među mogućim ciljevima je logistički i simbolično važan most u Kerčkom tjesnacu.
No, kao i sa svim novim oružjem, Kijev neće moći vječno koristiti ATACMS.

"Kao što znamo, Rusi su sposobni prilagoditi se u vrlo kratkom razdoblju. Mislim da imamo do dva mjeseca da eliminiramo što više ruskih ratnih ciljeva prije nego što se prilagode", rekao je Ivan Stupak, bivši časnik Službe sigurnosti Ukrajine (SBU), a sada savjetnik Odbora za nacionalnu sigurnost, obranu i obavještajne poslove ukrajinskog parlamenta.

U zraku

Ove bi godine moglo doći do značajne promjene u zračnim snagama jer Ukrajina čeka isporuku desetaka borbenih zrakoplova F-16 američke proizvodnje. Kijev je rekao da će ovi zrakoplovi pojačati njegovu obranu od krstarećih projektila i bespilotnih letjelica koje napadaju gradove diljem zemlje, a također će pružiti prijeko potrebno olakšanje vojnicima na prvoj crti koje bombardiraju ruski zračni udari.

Klizne bombe Moskve bile su ključne u prvom dijelu 2024. godine, omogućujući ruskim zrakoplovima da bacaju masivno streljivo na ukrajinske položaje s relativno sigurne udaljenosti. F-16 učinit će područja bojišnice opasnijima za ruske pilote, s obzirom na to da Ukrajina očekuje da će koristiti rakete zrak-zrak s dometom do 500 kilometara.

Dok je Ukrajina čekala F-16, Rusija je gubila avione. Posljednjih mjeseci bilježimo porast u prijavljenim rušenjima ruskih zrakoplova, uključujući i neke daleko iza linije bojišnice. Ti gubici - i kasniji dodatni pritisak na preostale zrakoplove - mogu se pokazati izazovnim za ruske zračne snage u zračnim bitkama koje dolaze.

Ipak, čelnici u Kijevu i neki saveznici u inozemstvu upozoravaju da malobrojni F-16 neće uvelike promijeniti ukupnu sliku. Ostaje vidjeti mogu li zapadne sile prevladati logističke i političke izazove kako bi isporučile velik broj zrakoplova koji bi Ukrajini omogućili prednost na bojnom polju.

Ali novi zrakoplovi pomoći će ojačati ukrajinske zračne snage nakon dvije godine rata. Kijevski piloti preživjeli su prvi ruski napad unatoč golemoj brojčanoj nadmoći agresora. Ukrajinski piloti pokazali su se daleko iznad očekivanja, nanijevši ozbiljne gubitke svojim ruskim kolegama i učinivši velika područja Ukrajine preopasnima za moskovske zrakoplove.

Na moru

Mornarička asimetrična igra mačke i miša vjerojatno će se nastaviti. Kijevske bespilotne letjelice i krstareće rakete pokazale su se vrlo problematičnima za Crnomorsku flotu. Ruske snage su donekle prilagodile svoju taktiku i obranu, ali nove iteracije ukrajinskog dalekometnog oružja i dalje će predstavljati snažnu priobalnu prijetnju.

Ta je prijetnja već natjerala Moskvu da povuče svoju najvažnije ratne brodove s okupiranog Krima, tradicionalne baze Crnomorske flote i središta projekcije moći u regiji i Sredozemnom moru. Kijev neprestano razvija svoje mornaričke bespilotne letjelice i očekuje se da će nastaviti s napadima čak i duboko u ruskim vodama.

Ukrajina nema značajnu vlastitu konvencionalnu mornaricu, iako čelnici u Kijevu već dugo rade sa zapadnim partnerima kako bi osigurali nova plovila, uključujući oklopne riječne čamce iz SAD-a.

Ovi mali brodovi neće se moći suprotstaviti Crnomorskoj floti, nego će se time baviti flota asimetričnih bespilotnih letjelica koja se pokazala uspješnom. Ukrajina će provesti ostatak 2024. u nadi da će pogoršati probleme Rusije na moru.