NEDOSTATAK stambenog prostora, niske plaće, uništavanje okoliša: nuspojave turističkog booma na Kanarima su sve veće, kao i nezadovoljstvo mnogih stanovnika otoka, piše Deutsche Welle.

Kad je Toni Ferrera, reporter portala Canarias Ahora, nedavno putovao južnim dijelom Gran Canarije, otoka u sklopu Kanara, susreo je 53-godišnjeg Juana, koji godinama živi u improviziranoj limenoj kolibi jer si ne može priuštiti stan. Juan radi kao spasilac na bazenu hotelskog kompleksa i zarađuje oko 1000 eura mjesečno. "Ovo iskustvo vrlo dobro simbolizira ono što se događa na Kanarskim otocima", kaže novinar koji godinama izvještava o aktualnim temama na Kanarima. "Da, turizam stvara mnogo radnih mjesta", kaže Ferrera. Ali morate se zapitati kakvi su to poslovi ako plaća nije dovoljna ni za stan.

Novi turistički rekordi

Da se trenutni model turizma na Kanarskim otocima ne dopada svakome, pokazali su prosvjedi tijekom vikenda 20. travnja u kojima je na ulice izašlo gotovo 60.000 građana, enormna brojka za kanarske standarde. "Osjećaj nezadovoljstva ovim uvjetima prisutan je u širokim dijelovima društva", kaže José Miguel Martín, predsjednik Fundación Canaria Tamaimosa, jedne od organizacija koje su pozvale na prosvjed. Osobito je razvoj događaja od kraja pandemije natjerao mnoge na razmišljanje. Više od 16 milijuna turista došlo je prošle godine na Kanarske otoke – više nego ikada prije. Podaci iz prvih mjeseci 2024. ukazuju na nove rekorde.

"Biznis s turizmom je ogroman", kaže José Miguel Martín. Zapravo, turisti su prošle godine potrošili više od 20 milijardi eura na Kanarskim otocima. Turizam čini gotovo 40 posto ukupne gospodarske proizvodnje. "Ali ništa od tog bogatstva ne ostaje ovdje. Samo smeće i druge negativne posljedice."

Zdravstveni sustav je kronično preopterećen, a ulice su prenapučene.

Otočani obično dobivaju samo niskokvalificirane poslove u hotelima i apartmanskim naseljima. Statistika to dokazuje: jedva da su igdje u Španjolskoj prosječne mjesečne plaće tako niske kao na Kanarskim otocima. Nezaposlenost je velika. Prema sindikatu Comisones Obreras, svaki treći otočanin živi u stalnoj opasnosti od siromaštva. "Nešto se mora promijeniti, turizam se mora ograničiti", siguran je José Miguel Martín.

Čak ni hotelijeri ne žele daljnji rast

Slično na ovu problematiku gledaju i oni koji od rekorda profitiraju, poput hotelske udruge Ashotel. "Ne možete očekivati ​​nove turističke rekorde iz godine u godinu", kaže Juan Pablo González, direktor ove udruge. "Kao što vidimo, to je u suprotnosti s interesima na samo stanovnika otoka nego i turističke industrije", objašnjava. On kaže da bi cilj morao biti poboljšanje kvalitete ponude kako bi u budućnosti dolazilo manje turista. No bilo bi idealno kada bi trošili više novca.

No on smatra da je prvenstveno politika odgovorna za to da otočno stanovništvo ima više koristi od turizma. Uostalom, turistička branša na Kanarima ostvaruje porezne prihode od 3.4 milijarde eura godišnje. "Pitanje je hoće li se taj novac učinkovito iskoristiti za poboljšanje uvjeta života stanovništva."

I politika je na istoj valnoj duljini. Predsjednik regionalne vlade Kanarskih otoka Fernando Clavijo izrazio je razumijevanje za prosvjede i predstavnicima medija priznao da se stvari moraju promijeniti. "Ne možemo nastaviti kao do sada i važno je da se preorijentiramo", rekao je, ali je izbjegao dati informacije o bilo kakvim konkretnim planovima.

No nedugo nakon toga su u regionalnom parlamentu vladajuće stranke glasale za odbacivanje najvažnijih zahtjeva prosvjednika, uključujući uvođenje turističke pristojbe, koju turisti u drugim turističkim regijama Španjolske, poput Baleara i Katalonije, plaćaju već godinama.

I tako aktivisti na Kanarskim otocima i dalje imaju razloga izlaziti na ulice. I reporter Toni Ferrera također polazi od toga da val prosvjeda neće tako skoro popustiti. "Demonstracije 20. travnja bile su tek početak", uvjeren je.