LJUDSKI RAD je nezamjenjiv, ali način njegove upotrebe se mijenja. Odavno je nestala potreba da većina radnika radi u proizvodnji pa danas najviše ljudi radi u uslužnim djelatnostima. Za proizvodnju jednog stroja, automobila, uređaja ili bilo kojeg drugog proizvoda danas treba puno manje radnika nego prije. Štoviše, proizvodi se nikad više uz nikad manje ljudskog rada.

U 21. stoljeću najveća "prijetnja" ljudskom radu dolazi od robotizacije, procesa sve većeg uključivanja robota u industrijsku proizvodnju. Poput davnog uvođenja parnog stroja ili mehaničkih strojeva, uvođenje robota u industriju od nekih će država napraviti ekonomske sile, a time i geopolitičke i vojne sile. One države koje budu kasnile u uvođenju robota kasnit će i u gospodarskom napretku.

Radnici u robotima vide prijetnju, ali taj osjećaj nije ništa novo. Strah radnika zbog uvođenja tekstilnih strojeva, traktora, alatnih strojeva i drugih pomagala koja su smanjila potrebu za ljudskim radom u industriji postoji od ranih dana Prve industrijske revolucije.

Broj robota u svijetu raste svake godine, a suprotno očekivanjima, u državama koje imaju najviše industrijskih robota ne postoji problem nezaposlenosti, barem ne još. Problem je zapravo nedostatak radnika, a uvođenje robota nije samo način da se poveća produktivnost trenutnih radnika nego i da se nadoknadi manjak radne snage.

U svijetu je sve više robota

U svijetu je 2022. bilo 3.9 milijuna industrijskih robota koji su bili u pogonu, a proizvedeno je 553 tisuće novih. Proizvodnja robota je po svemu sudeći jedna od najbrže rastućih industrija na svijetu jer je 2012. bilo instalirano 1.23 milijuna robota, a u samo deset godina taj je broj porastao za 2.67 milijuna.

Predvodnici robotizacije industrije su Južna Koreja, Singapur, Njemačka, Japan i Kina. U J. Koreji 2022. bilo je 1012 industrijskih robota na 10 tisuća radnika, u Singapuru 730 na 10 tisuća radnika, Njemačkoj 415, Japanu 397, a u Kini 392.

Kina se zadnjih nekoliko godina ubrzano robotizira i čini najveće tržište. Dok se 2012. u Kini instaliralo 14 posto svih industrijskih robota na svijetu, taj je udio do 2022. narastao na 52 posto. Ukupno je samo te godine u svoju industriju Kina uključila 290 tisuća robota.

Za usporedbu, Njemačka je počela koristiti samo 26 tisuća novih robota, SAD 40 tisuća, Japan 50 tisuća, a J. Koreja 32 tisuće. Zasad je jasno da Kina stvara neuhvatljivu prednost u odnosu na ostala gospodarstva. Industrijski roboti najviše se koriste u proizvodnji automobila, metalnoj industriji, industriji strojeva i industriji elektronike.

Europa i Azija predvode u proizvodnji robota

Europa zaostaje za Kinom, osim Njemačke. Ali zanimljivo je da najviše proizvođača robota dolazi iz Europe, a posebno dominira u broju malih kompanija koje proizvode robote za uslužne industrije, što uključuje medicinu, logistiku, transport, čišćenje i poljoprivredu.

Među kompanijama koje imaju više od 10 tisuća radnika 26 ih se nalazi u Europi, 25 u Aziji (uključuje Kinu, Japan, J. Koreju i sve ostale države) te 14 u Sjevernoj i Južnoj Americi. Kompanije koje proizvode industrijske robote, a imaju između 5 i 10 tisuća zaposlenika najčešće su locirane u Europi - 11 od ukupno 18 na svijetu. Malih kompanija proizvođača robota također ima više u Europi nego Aziji.

Kako se radi o tehnološki zahtjevnom proizvodu, broj kompanija koje se zaista mogu s pravom nazvati "proizvođači robota" jako je ograničen. Međunarodna federacija robotike priznaje samo 177 kompanija kao proizvođače industrijskih robota, od kojih su 73 u Europi, 95 u Aziji, a 9 u S. i J. Americi.

Broj kompanija koje proizvode robote za uslužnu industriju daleko je veći s 426 takvih kompanija u Europi, 278 u Aziji i 258 u S. i J. Americi. No ako se gleda pojedinačno po zemljama, predvodi SAD s 218 proizvođača uslužnih robota, a slijede Kina sa 106 i Njemačka s 86.

U Hrvatskoj robotizacija praktički nije ni počela, ali ima kompanija koje proizvode robote

Hrvatsko Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGO) nedavno je izradilo katalog svih proizvođača iz područja robotike u Hrvatskoj. Međunarodna federacija robotike sigurno na priznaje sve njih kao "pune" proizvođače, ali i to što su uključeni u neki dio svjetskog tržišta i mogu isporučivati dijelove koji se koriste u industriji robotike pozitivna je vijest za razvoj te industrije u Hrvatskoj.

U katalogu je nabrojano 18 važnijih kompanija iz Hrvatske koje posluju u području robotike, od razvoja specijalnih robota za nuklearnu industriju do robota za medicinsku primjenu. Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), ne postoji područje koje se odnosi isključivo na robotiku i automatizaciju pa je teško znati koliko se točno kompanija u Hrvatskoj bavi robotikom.

No u područjima koja su povezana s robotikom djeluju 152 kompanije, koje zapošljavaju 2138 radnika i ostvaruju više od 250 milijuna eura prihoda, od čega 45% od izvoza i gotovo 30 milijuna eura dobiti.

Mogu se izdvojiti kompanije Atinel (industrijski roboti, neki od klijenata su Mercedes-Benz i BMW), Dok-ING (robotska vozila), Gideon Brothers (autonomni mobilni roboti za logistiku), Hennlich industrijska tehnika (industrijski roboti), Inetec (roboti za inspekcije u nuklearnim elektranama), Ronna Medical (neurokirurški robotski sustav), Strojotehnika (industrijski roboti)...

Radi se isključivo o malim i srednjim kompanijama čak i za hrvatske uvjete, a kamoli svjetske. Ipak, raspon industrija za koje proizvode rješenja bazirana na robotizaciji jako je širok. Hrvatska općenito zaostaje po pitanju robotizacije u industriji pa je 2019. imala samo 19 industrijskih robota na 10 tisuća radnika. 

Roboti ne uzimaju poslove radnicima

Robotizacija je još uvijek u začecima pa su u relativno kratkom roku moguće i promjene u intenzitetu po državama. Kina je prije 10-ak godina dosta zaostajala za Europom i SAD-om po pitanju uvođenja robota, a sada je jedan od predvodnika.

Sve manje rođenih i starenje stanovništva problemi su koji se ne mogu brzo riješiti, a čak i u idealnoj situaciji da se fertilitet u SAD-u, Europi, Japanu, Kini i ostalim razvijenim državama vrati na razinu koja je potrebna za održavanje stanovništva (2.1 dijete po ženi) za to će trebati jako puno vremena.

Masovnije uvođenje robota u industrijsku proizvodnju, medicinu, uslužne djelatnosti, logistiku ili prijevoz u svakom se slučaju nameće kao nužnost jer se problemi koji nastaju zbog demografskog sloma ne mogu riješiti isključivo uvozom stranih radnika.

Radnici se ne trebaju bojati robota. U državama koje imaju najveću gustoću robota nije nastao problem visoke nezaposlenosti zbog manjka radnih mjesta, upravo suprotno. Na robote ne treba gledati kao na nešto što zamjenjuje čovjekov rad, nego kao na nešto što ga oplemenjuje.