Ekstremne temperature nikad nisu dobar saveznik. U slučaju ljetnih vrućina, posljedice može trpjeti mehanika, a još više elektronika motora, kako kod automobila sa SUS motorima, tako i kod novijih vozila s električnim pogonom.
Ljeti, kada su visoke temperature izražene iznad prosjeka, putovanje automobilom može postati kompliciraniji zadatak nego inače, kako za vozača i putnike, tako i za naša vozila, piše Klix.ba.
Gubitak snage i povećana potrošnja
Na motor s unutrašnjim sagorijevanjem, bilo da je u pitanju benzinac ili dizel, utječu vanjske temperature već iznad 25 stupnjeva, a problemi se pogoršavaju iznad 30 stupnjeva. Da bismo razumjeli kako vanjska temperatura utječe na motor s unutrašnjim sagorijevanjem, prvo nam mora biti jasno kako on funkcionira.
Dakle, unutar cilindara se uvodi zrak i ubrizgava gorivo, čija će mješavina izazvati eksploziju koja će pokrenuti klipove i to će generirati silu potrebnu za pogon kotača vozila. Kada kažemo da toplina ne pomaže motoru da radi najbolje, to je zato što vrući zrak koji mora ući u cilindre ima manje kisika u sebi. Tako smjesa unutar motora neće biti idealna.
To ima dva direktna efekta na performanse motora. S jedne strane, motor može pretrpjeti gubitak snage, a stanje se može pogoršati ako motoru asistira turbopunjač. S druge strane, potrošnja goriva će se povećati jer će motor, kako bi nadoknadio nedostatak kisika, ubrizgavanjem više goriva pokušati učiniti smjesu bogatijom, što smanjuje autonomiju.
Vrlo važno je da u svemu tome ispravno funkcionira rashladni sistem i da je nivo rashladne tekućine unutar normalnih granica. Važno je pravilno održavati vozilo i povremeno provjeravati osnovne parametre i tekućine. Još bolje ako putujete u ranim jutarnjim satima.
Kako vrućina utječe na električna vozila?
Ekstremna vrućina ne utječe samo na SUS motor već na probleme mogu naići i automobili s električnim motorima, ali u manjoj mjeri. Poput SUS motora, oni također imaju sistem hlađenja koji pazi na raspršivanje topline tijekom rada.
Ipak, postoji stvarni problem s ekstremnom vrućinom u električnom vozilu, a to je da iako motor nije toliko pogođen, baterija je ta koja stvarno pati.
Baterija električnog vozila optimalno radi u temperaturnom rasponu između 20 i 25 stupnjeva. Ako se ove brojke premaše, elektrokemijske reakcije koje se odvijaju unutar baterije se ubrzavaju, što utječe na njene performanse i vijek trajanja.
Stručnjaci ističu da problem leži u smanjenju električnog dometa zbog topline u baterijama. Bez uzimanja u obzir drugih čimbenika, kao što su teren, korištenje klima uređaja ili stil vožnje, baterija može pretrpjeti smanjenje dometa od 2.8 posto na 27 stupnjeva, 5 posto na 32 stupnja, 15 posto na 35 stupnjeva, a domet može biti smanjen do 31 posto na temperaturi zraka iznad 38 stupnjeva. Kao i kod SUS motora, posjedovanje sustava hlađenja tekućinom ključno je za njihov pravilan rad.