ŠEZDESET godina nakon smrti, Marilyn Monroe ponovno je u središtu pozornosti kao tema popularnog Netflixovog biografskog filma Blonde, koji će doživjeti premijeru na Venecijanskom filmskom festivalu u četvrtak.
Temeljen na bestseleru, polufikcionaliziranoj knjizi Joyce Carol Oates, film predstavlja mračno prepričavanje života kultne glumice i stavlja u fokus traumu i inteligenciju, a ne glamurozni i seksualizirani imidž Monroe.
Monroe glumi kubanska glumica Ana de Armas, dok je režiser Australac Andrew Dominik, koji je snimio još dva mračno poetična biografska filma - Helikopter i Ubojstvo Jesseja Jamesa od kukavice Roberta Forda.
Ovo je pet manje poznatih činjenica o Marilyn koje su posljednjih godina postale daleko važnije za njezinu priču:
Teško djetinjstvo
U njezinom odraslom životu bilo je puno glamura, ali njeno djetinjstvo, kada su je zvali Norma Jeane, bilo je sasvim drugačije.
Neko vrijeme je odrastala s majkom, ali kada je Gladys Monroe smještena u psihijatrijsku bolnicu, njezina je mala kći živjela u sirotištu i kod udomitelja.
Počela je mucati, s čim joj je pomogao terapeut.
Nikada nije upoznala svog pravog oca i nekoliko je godina vjerovala majčinim riječima da je umro.
Njegov pravi identitet potvrđen je tek 2022. u dokumentarcu francuske televizije, koji je nakon DNA testova otkrio da je njezin biološki otac Charles Stanley Gifford, kolega njezine majke u filmskoj produkcijskoj tvrtki.
Načitana i puna ambicija
U godinama nakon njene smrti pojavila se složenija slika o toj glumici i pjevačici, koja je objektivizirana kao prototip "plavuše, seks bombe".
Marilyn nije bila samo strastvena čitateljica već se okušala i u poeziji te je žudjela za izazovnim glumačkim ulogama, uključujući kompleksnu žensku protagonisticu u dramatizaciji romana Braća Karamazovi Dostojevskog.
Police njezine knjižnice bile su ispunjene klasicima pisaca poput Jamesa Joycea, Samuela Becketta, Marcela Prousta i Gustavea Flauberta.
Kao najjasniji znak njezinih ozbiljnih glumačkih ambicija, pridružila se prestižnoj školi Actor's Studio u New Yorku u trenutku kada je karijerno napredovala u Hollywoodu.
Od svih učenika koji su prošli kroz njegova vrata, direktor Lee Strasberg rekao je da je dvoje bilo upečatljivije od drugih - Marlon Brando i Marilyn Monroe.
Marylin Monroe i Ella Fitzgerald
Među njenim uzorima bio je Abraham Lincoln.
Ostavila je svoj trag u pokretu za građanska prava, pomažući u populariziranju jazz pjevačice Elle Fitzgerald u vrijeme kada je rasizam bio raširen u Sjedinjenim Američkim Državama.
Marilyn je iskoristila svoju zvjezdanu moć da joj osigura nastup u poznatom losanđeleškom noćnom klubu Mocambo, prisjećala se Fitzgerald.
Marylin je rekla vlasniku da će ona sjediti u prvim redovima svaku večer ako će Fitzgerald nastupati.
Takav je bio dogovor i rođena je jazz zvijezda.
Buntovnica s razlogom
Desetljećima prije pokreta MeToo Marilyn je dovodila u pitanje funkcioniranje sustava kojim dominiraju muškarci.
Još 1953. objavila je članak u časopisu Motion Pictures Magazine prozivajući "vukove koje je poznavala", koji vrebaju i iskorištavaju mlade žene.
"Djevojke svih društvenih slojeva moraju dobro paziti da ne budu još samo jedan skalp za nekog muškarca", napisala je u članku.
Godinu dana kasnije s fotografom Miltonom Greeneom osniva vlastitu producentsku tvrtku Marilyn Monroe Productions.
Misteriozna smrt
Njena šokantna smrt u dobi od 36 godina i dalje je misterij o kojem se naširoko nagađa.
"Vjerojatno samoubojstvo" bio je zaključak mrtvozornika, ali mnogi su raspravljali je li čin bio slučajan ili namjeran.
Neki nagađaju da je možda čak i ubijena nakon glasina o romantičnoj vezi s američkim predsjednikom Johnom F. Kennedyjem i njegovim bratom Bobbyjem.
Pronađena je u krevetu kod kuće 5. kolovoza 1962. s telefonom u ruci.
Nije pronađena nijedna poruka.
Njezin treći suprug, dramaturg Arthur Miller, nije prisustvovao njezinom sprovodu, ali njezin drugi suprug i cjeloživotni prijatelj, bejzbolska zvijezda Joe DiMaggio, jest.
Par se navodno planirao ponovno vjenčati 8. kolovoza, na dan kada je ona pokopana.