NOVO istraživanje pokazalo je da su muškarci koji su jeli obilne doručke i male večere sagorijevali dvostruko više kalorija nakon jela od muškaraca koji su za doručak jeli malo, a za večeru puno.
Iako nisu uspjeli doznati zašto, tijekom istraživanja znanstvenici su dokazali da je termogeneza (količina energije potrebna da se probavi jelo) jača ujutro i da organizam puno lakše probavlja hranu ranije tijekom dana. Naravno, ovakav tip sagorijevanja kalorija odnosi se na samo 15 posto od ukupnog broja dnevno potrošenih kalorija, tako da je za osobe koje žele smršavjeti ključ i dalje u tome koliko jedu, a ne kada.
Prema istraživanju objavljenom u časopisu Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism, muškarci koji su imali obilne doručke, a male večere, trošili su 2,5 puta više kalorija u danu od muškaraca kod kojih je bilo obrnuto. Do ovog zaključka došli su znanstvenici sa Sveučilišta u Lübecku u Njemačkoj koji su promatrali 16 zdravih muškaraca s normalnom tjelesnom masom i analizirali broj kalorija koji se trošio nakon različitih obroka u danu. Ovaj fenomen zove se termogeneza inducirana prehranom.
U prvoj fazi istraživanja, pola muškaraca je doručkovalo obilno, a za večeru jelo mali obrok, dok je druga grupa jela obrnuto. Nakon dva tjedna, grupama su zamijenjeni obroci da bi se izbjegle konfliktne varijable.
Rezultati su pokazali da su ispitanici trošili dvostruko više kalorija nakon obilnog doručka nego nakon obilne večere, što na neki način sugerira da je termogeneza jača ujutro nego navečer. Također, istraživački tim je otkrio da je niskokalorični doručak povećavao osjećaj gladi i želju za dodanim šećerima kasnije u danu, dok je kod obilnog doručka situacija bila potpuno drugačija.
Ovakav tip sagorijevanja kalorija pomaže kod 5 do 15 posto ukupnog broja kalorija koje dnevno potrošimo tako da, primjerice, ako trošimo 2500 kalorija dnevno, termogeneza nam može pomoći za 125 do 375 kalorija. To znači da su muškarci u istraživanju za duplo povećali broj potrošenih kalorija ovim procesom, ali isto i dalje nije značilo da su potrošili dvostruko više energije. Iako je pri mršavljenju svaka potrošena kalorija bitna, ovakav način prehrane nije dovoljan za zamjetniji rezultat.
Još je jedna stvar ostala neistražena, a to je pitanje koliko zapravo sam doručak ima utjecaja na ukupnu potrošnju kalorija u danu. Prema mišljenju doktorice Caroline Apovian s Bostonskog medicinskog centra, bez obzira na to što tijelo može trošiti više kalorija nakon obroka, moglo bi ih kasnije tijekom dana kompenzirati pokušavajući sačuvati određene kalorije.
"Ono što ne znamo je postoji li kompenzacija tijekom dana u kojoj tijelo pokušava napraviti zalihu kalorija da nadomjesti gubitak nakon obroka", izjavila je Apovian za portal Insider komentirajući rezultate ovog istraživanja.
Na primjer, ako tijelo strahuje da bi moglo doći do gladovanja, može otići u stanje hiperkaloričnog hranjenja u kojem će potrošnja kalorija pasti, a tijelo će pokušati napraviti zalihe kalorija i masnoća da bi se očuvalo. Da bi se u potpunosti razumjelo koliko je jutarnji post bolji ili lošiji u odnosu na obilni doručak treba napraviti još istraživanja. Ono što je sigurno, doručkovanje ima mnogo prednosti od kojih je sigurno jedna od važnijih ta da on skoro uopće ne utječe na ukupnu tjelesnu težinu.
"Za najlakšu kontrolu apetita i zadržavanje dobre slike šećera u krvi najbolje je pokušati prebaciti unos hrane u organizam u raniji dio dana. Za to postoje mnogi znanstveni dokazi koji paralelno upozoravaju da unos hrane tijekom noći treba izbjegavati", dodala je Apovian.
No u konačnici, obilan doručak nije čarobno rješenje za gubitak kilograma, nego prije jedan od alata koji vam mogu pomoći u borbi s osjećajem gladi i željom za grickalicama između obroka. Gubitak težine svodi se na deficit kalorija, odnosno manji dnevni unos u odnosu na broj kalorija koje organizam potroši. Osobe koje imaju kvalitetan doručak načelno su manje gladne tijekom dana i jedu manje, što svakako ide u prilog mršavljenju.