USRED globalne krize stiglo je proljeće. Trava će uskoro pozelenjeti, cvijeće početi cvjetati, a oko nas će letjeti bumbari i leptiri. Vratilo se i ljetno računanje vremena i mnogi su odahnuli jer se raduju dužim i sunčanijim danima.
Ove godine najveća nada polaže se u to da će toplije vrijeme pomoći suzbiti širenje koronavirusa. U svakom slučaju, općenito je riječ o godišnjem dobu koje mnogim ljudima doista godi te ih čini sretnijima i zdravijima.
Katherine Milkman, znanstvenica sa Sveučilišta Pennsylvania, proučavala je taj fenomen i tvrdi da doista postoji više prednosti.
“Početak proljeća obično nas čini motiviranijima, to je takozvani novi početak. Na neki način se osjećamo manje povezanima s prošlošću i imamo osjećaj da sve možemo ispraviti i promijeniti. Bilo da je to stara želja da prestanete pušiti ili počnete redovito vježbati, vjerojatno ćete imati osjećaj da to sada možete učiniti”, pojašnjava za The Guardian.
Proljeće nas rješava i sezonskog afektivnog poremećaja koji je zapravo oblik depresije koji se javlja tijekom hladnijih i tmurnijih mjeseci, a karakterizira ga osjećaj tuge.
“Čak i ako nemate dijagnozu, većina ljudi će osjetiti određeni stupanj podizanja raspoloženja u toplijim, posebno ljetnim mjesecima”, tvrdi Hugh Seleck s Kraljevskog koledža psihijatrije.
Istraživanja koja se bave populacijom u Sjevernoj Americi to su lijepo ilustrirala, smatra Seleck.
“Što dalje idete prema sjeveru to je raspoloženje ljudi lošije zbog nedostatka svjetlosti zimi”, tvrdi i kaže da je to najbolji dokaz da su ljudi podložni promjenama svjetlosti te da tmurni mjeseci mogu negativno utjecati na raspoloženje, ali i obrasce spavanja.
Nalet energije dobro je iskoristiti za bavljenje sportom. Seleck pojašnjava da treniranje ujutro ima više dobrih strana.
“Ne samo da ćete izbjeći gomile ljudi već ćete i osjetiti blagodati jutarnjeg svjetla za cirkadijanski ritam. Kad je mračno, tijelo proizvodi melatonin koji signalizira tijelu da je vrijeme za spavanje. Izlazak na jutarnje svjetlo efikasan je način da mozgu poručite da je odmor gotov i da je vrijeme za aktivnosti”, kaže Seleck i poziva ljude da što je moguće više borave na zraku, ali u ovo vrijeme izbjegavajući kontakt s drugim ljudima.
Sunce nas može i inspirirati za nove ideje. 2005. godine psiholozi sa Sveučilišta Michigan otkrili su da pola sata na suncu pozitivno djeluje na raspoloženje, ali i pamćenje i kreativnost.
Studija iz 2016. proučila je podatke o više od 16 tisuća odraslih i došla do spoznaje da je sezonski porast sunčanih sati u korelaciji sa smanjenim mentalnim problemima.
A uz sve to, budi se priroda. Nije nova informacija da zelenilo jača mentalno zdravlje. Potvrđeno je da je veće zadovoljstvo životom kod ljudi koji više vremena provode u prirodi. Zbog toga su liječnici propisali vrtlarstvo kao terapiju.
“Kriza covid-19 uzdrmala je našu rutinu i započela novu eru. Iako je strašna, pruža priliku da prilagodimo rutinu i razmotrimo što želimo promijeniti i kako biti bolji ljudi. Nadam se da će mnogi iskoristiti proljetnu motivaciju i pronaći načine kako da pomognu jedni drugima s nužne društvene distance i postignu važne ciljeve”, zaključuje Milkman.
Iako ste možda emocionalno iscrpljeni i uplašeni, proljeće bi moglo barem malo pomoći. Dolaskom toplijih dana barem ćete moći otvoriti prozore, pustiti u svoje domove svjež zrak i uživati u cvrkutu ptica.