BISTE LI zamijenili meso za insekte? U više od 130 zemalja svijeta gotovo dvije milijarde ljudi svakodnevno konzumiraju kukce jer ih smatraju hranjivim, proteinima bogatim obrokom, a neka nova istraživanja pokazuju da su kukci ekološki prihvatljivija alternativa mesu jer se, primjerice, za uzgoj cvrčaka koristi 75 posto manje ugljikovog dioksida nego za uzgoj peradi.
Jesu li zbog toga kukci budućnost naše prehrane? O ovoj smo temi razgovarali s Aleksandrom Gavrilovićem, vlasnikom Insektarija, hrvatske certificirane farme insekata, specijalizirane za uzgoj dvije vrsta insekata - cvrčaka i muha. On se slaže da će kukci postati dijelom prehrane, a ta je budućnost vidljiva već danas.
>> Dio ljudi je uzrujan zbog odobrenja EU za hranu od kukaca. Doznali smo o čemu se radi
Uzgoj kukaca smanjuje emisiju stakleničkih plinova u odnosu na uzgoj životinja
"Kukci, odnosno njihove prerađevine (proteini, ulje), već se koriste u pripremi hrane za životinje, a odnedavno su dozvoljeni i u ljudskoj prehrani", kaže nam Gavrilović i dodaje da mnoga istraživanja ukazuju na prednosti uzgoja kukaca u odnosu na klasični uzgoj životinja u peradarstvu, svinjogojstvu i stočarstvu.
"Gledano po kilogramu proteina, potrebno je značajno manje resursa (obradive površine, vode...), a uzgoj kukaca značajno smanjuje emisiju stakleničkih plinova u odnosu na klasične uzgoje peradi, svinja i goveda", kaže Gavrilović, koji smatra da će tržište i potrošači s vremenom odgovoriti na pitanje mogu li kukci u potpunosti zamijeniti meso.
Gavrilović ističe da su kukci dobar izvor proteina, zdravih masti, vitamina i minerala, a jestivo ih je preko dvije tisuće - cvrčci, skakavci, crvi, dudovi svilci, cikade, gusjenice, mravi… Oni se mogu pripremati na sve uobičajene načine, mogu se kuhati, peći ili pržiti.
Postoji preko 2 tisuće jestivih kukaca
"Recept koji se nama s godinama pokazao interesantnim su svakako cvrčci u tempuri. Naime, termičkom obradom u dubokoj masnoći dolazi do omekšavanja egzoskeleta i svi kojima smo ponudili ovako pripremljenog cvrčka, a da nisu znali što jedu, bili su suglasni u tome da jedu nešto porijeklom iz mora", otkriva Gavrilović.
Kada su u pitanju kukci iz prirode, prvi i jedini savjet je, kaže on, dobra termička obrada. Naime, kukci u prirodi mogu sadržavati različite nametnike i parazite čija konzumacija može rezultirati nuspojavama, od laganih probavnih smetnji do potpune paralize, upozorava Gavrilović.
To se, naravno, odnosi na kukce iz prirode, no konzumacija kukaca iz uzgoja (za sada četiri odobrene vrste) ne predstavlja nikakvu opasnost po ljudsko zdravlje, pokazuju sva objavljena istraživanja. Štoviše, dosta istraživanja ukazuje na zdravstvene prednosti konzumiranja kukaca, ističe Gavrilović.
"Pri tome moramo uzeti u obzir da nutritivne vrijednosti kukaca ovise o vrsti te ponajviše o hrani kojom se hrane. Na svojoj farmi koristimo hranu koja je rezultat znanstvenih istraživanja u kojima smo je, zajedno s Veterinarskim fakultetom, uspjeli optimizirati tako da u potpunosti zadovoljava hranidbene potrebe kukaca", kaže Gavrilović.
U cvrčku ima više kalija nego u banani, više željeza nego u špinatu
Kada su u pitanju zdravstvene prednosti konzumacije kukaca, Gavrilović ističe da je njihov cvrčak poznat po velikim količinama potpunih proteina, što znači da sadrži svih devet esencijalnih aminokiselina, vitamine B kompleksa, vlakna, željezo, cink, kalcij, kalij.
U istoj količini, kaže nam Gavrilović, cvrčak sadrži duplo više vlakana od artičoke, dvostruko više željeza nego ista količina špinata, više cinka nego šalica badema te do tri puta više kalija nego banana.
"Potrebno je napomenuti da su proizvođači hrane koja sadrži kukce (IBF - Insect Based Food) na ambalaži dužni istaknuti upozorenje o mogućim alergijama. Naime, ako ste alergični na rakove i školjkaše, postoji velika vjerojatnost da ćete biti alergični na proizvode koji sadrže kukce. Znanstvena istraživanja to povezuju s hitinom koji je osnovni gradivni element egzoskeleta kukaca, rakova i školjkaša", ističe Gavrilović
Ipak, za one ljude koji nisu alergični hitin se pokazao izrazito dobrim prebiotikom, odnosno hranom za dobre bakterije u ljudskom probavnom traktu, a Gavrilović ističe da postoje znanstvena istraživanja koja upravo hitin povezuju sa selektivnim rastom korisnih bakterijskih vrsta u crijevima.
Kukci koje je Europska unija odobrila kao hranu
Gavrilović nam govori da je EU, prije donošenja zadnjih odobrenja, svojim članicama prepustila da same odluče kako će tretirati IBF. Neke zemlje, među kojima je i Hrvatska, nisu dozvolile prodaju hrane koja sadrži kukce, a druge su, poput Španjolske, Belgije i Finske, uz obvezu poštivanja higijenskih zahtjeva i zakona o hrani, dozvolile stavljanje takve hrane na tržište.
"Dehidrirani crv brašnar ušao je u povijest kao prvi kukac koji je u EU, na temelju znanstvenog mišljenja Europske agencije za sigurnost hrane, odobren kao nova hrana. Nakon toga na popis kukaca čija konzumacija nije opasna po ljudsko zdravlje dospjeli su i mali crv brašnar, kućni cvrčak i skakavac te je na tržište dozvoljeno stavljanje hrane koja ih sadrži", kaže Gavrilović.
Za kraj Gavrilović kaže da ono što je donedavno bila budućnost sada stvarnost i na prehrambenom tržištu EU danas možemo pronaći kukce, odnosno hranu koja ih sadrži, u različitim oblicima - od cijelih kukaca pa do prerađevina poput brašna, grickalica, slastica i slično. Tek ostaje vidjeti kako će se situacija razvijati i hoćemo li s godinama zaista zamijeniti meso za kukce.