Foto: 123RF.com
OPREZ! Otrovne zmije u Hrvatskoj još ne spavaju zimski san
Članak je to kojim smo vas upozorili kako su neobično visoke temperature za ovo doba godine poremetile životinjski svijet.
Iako su u ponedjeljak temperature pale, poremećaji su još uvijek vidljivi o čemu svjedoče današnje fotografije ježa nastale u Zagrebu.
Ježevi u stanje hibernacije u pravilu odlaze početkom listopada, ali ježu s fotografije očito se još ne spava. Vrijeme provodi šečući po dvorištu skupljajući zalihe hrane, ali i materijal za zimsko gnijezdo u kojem će provesti zimu. Iz zimskog sna ježevi se bude u ožujku ili početkom travnja.
AWAP, udruga za zaštitu divlji životinja iz Zagreba naglašava kako je jež koji živi u dvorištima, poput ježurke s fotografija izuzetno korisna životinja jer jež jede velike količine puževa, zatim malih miševa i drugih glodavaca te kukaca.
U kućama u kojima je jež dobro došao uočeno je da se iste obitelji svake godine nakon zimskog sna vraćaju te de facto dvorišta čiste od raznih štetočina.
Nažalost, ježevi u urbanim sredinama imaju mnogo neprijatelja. Najveći problem predstavlja im sve veći broj prometnica na kojima stradavaju.
Također, na veliku smrtnost ježeva utječe zagađenost okoliša te posljedična akutna ili kronična trovanja, zatim ozljede nanesene kosilicama kraljem proljeća ( opet u vrijeme kada majke izlaze i kreću se s mladuncima). Zatim namjerno ozljeđivanje vilama ili drugim predmetima.
Najmanje ježeva stradava od bolesti bilo kojeg uzroka. Jedna od češćih bolesti od koje ježevi obolijevaju je masna jetra.
Bolest je direktno povezana s pogrešnom prehranom i uglavnom je primijećena kod ježeva koji su držani u zarobljeništvu, a hranjeni su hranom bogatom masnoćama i šećerima. Naravno, da se uz ovu bolest javljaju i oboljenja srca.
Šulja li se vašim dvorištem jež pozivamo vas da ga ne uzimate kao ljubimca. Ako se odlučite brinuti o ježu (koji dolazi u vaše dvorište) AWAP navodi nekoliko savjeta.
Osnovna pravila:
Hrana mora biti svježa i servirana predvečer jer ježevi preko dana spavaju a aktivni su u sumrak i noću. Stoga hrana , a pogotovo ostavljena na suncu fermentira te je do navečer neupotrebljiva.
Izbjegavajte mlijeko osim ako se ne radi o bebi-ježu.
Kruh namočen u mlijeku ne smije se davati
Povrće tipa karfiola i kelja nije dozvoljeno davati
Danas za ježeve postoji gotova hrana koja sadrži mljevene insekte i druge sastojke. No nije dovoljno davati samo tu hranu.
Pojednostavljeni meni za ježa
–narezati miks povrća (špinat, matovilac, rikola, radič, salata), zatim naribati ( jedna žlica mrkve, celera ili nekog drugog korjenastog povrća ili nekoliko njih), četvrtina jabuke narezane, četvrtina banane narezane, nekoliko narezanih bobica grožđa, maline, kupine ili borovnice ili suhih grožđica
- STAVITI NEKOLIKO CRVIĆA ILI NA HRANU ILI U POSEBNU ZDJELICU (oko 10 komada) a može se dati i cvrčaka. Nudite crve brašnare i sl, (nemate veliki izbor takve hrane koja se može nabaviti u zoo dućanima)
Ako nema insekata onda možete dati 1-2 žlice konzervirane hrane za mace /mačiće
- 1 žlica hrane za kukcojede (dehidrat)
- svježi kravlji sir, kuhana jaja, dječje kašice (tipa Hippo kašice- sve kombinacije okusa dolaze u obzir samo ne one s karfiolom i keljom jer te izazivaju nadutost i proljev) se također mogu davati, ali svaki 2. ili 3. dan.
Za kraj, pozivamo vas da s nama podijelite vaša iskustva s ježevima!