JUTRO u zagrebačkom parku Ribnjak donijelo je prizor koji mnogi građani prepoznaju i vole: crvena vjeverica, taj malen i brz stanovnik parka, užurbano je tražila i skupljala plodove pripremajući se za nadolazeću zimu. Ovo nije neobična pojava – crvene vjeverice, koje su domicilna vrsta na našim prostorima, vrsni su "planeri" kada je riječ o zimskom preživljavanju. Ali, zašto to rade? Što ih pokreće da s prvim znakovima jeseni prionu na posao skupljanja hrane?
Vjeverice su šumski "kolekcionari"
Crvena vjeverica, poznata po svojoj karakterističnoj boji krzna i kitnjastom repu, odavno je zaštitni znak parka Ribnjak, ali i brojnih drugih parkova i šuma diljem Hrvatske. Ove vješte i inteligentne životinje cijeli svoj život organiziraju oko jednog ključnog zadatka – prikupljanja hrane kako bi preživjele zimu. Naime, vjeverice nemaju sposobnost hibernacije kao mnoge druge životinje, što znači da ne mogu jednostavno "prespavati" zimu. Umjesto toga, moraju biti dobro opskrbljene hranom kako bi izdržale hladne mjesece, kada je prirodnih izvora hrane jako malo.
Zato, čim jesen stigne i temperature počnu padati, vjeverice počinju sakupljati sve što im može poslužiti kao hrana: žireve, orahe, sjemenke, pa čak i gljive. Njihov impresivan osjećaj za "skladištenje" hrane fascinira znanstvenike već stoljećima.
Mudra strategija preživljavanja
Jedan od najzanimljivijih aspekata ponašanja vjeverica je njihova sposobnost sakupljanja i "skrivanja" hrane na različitim mjestima. Hranu zakopavaju u zemlju ili skrivaju u šupljinama stabala, nadajući se da će im kasnije poslužiti kada zima pokaže zube.
No, posebno je zanimljivo da vjeverice ne prikupljaju hranu na jednom mjestu. Umjesto toga, raštrkavaju svoje zalihe na više lokacija, što ih štiti od mogućnosti da sve izgube ako ih netko drugi otkrije. Znanstvene studije pokazuju da vjeverice imaju vrlo dobru prostornu memoriju, što im omogućuje da zapamte stotine mjesta na kojima su sakrile plodove. Iako ne uspiju pronaći svaku zalihu, ono što ostane u zemlji često ima ulogu u obnavljanju biljnog svijeta jer žirevi i sjemenke koje ne pronađu mogu proklijati i izrasti u nove biljke.
Simbol prirode u gradu
Crvena vjeverica, unatoč svom krhkom izgledu, iznimno je prilagodljiva i otporna. Iako su prirodni stanovnici šuma, ove su se vjeverice uspješno prilagodile urbanom životu, posebno u parkovima poput Ribnjaka, gdje nalaze dovoljno hrane i skloništa. Njihova prisutnost podsjeća nas na važnost očuvanja zelenih površina u gradovima, ne samo zbog njih, već i zbog cijelog ekosustava kojem pripadaju.