NIje lako bubamarcu: Postaju li bubamare državni neprijatelji broj 1?

Foto: 123RF.com

AZIJSKA bubamara, poznata i kao harlekinska božja ovčica (porijeklom iz središnje i istočne Azije)  nalazi se na popisu 100 najgorih invazivnih vrsta na svijetu, objašnjava portal invazivne vrste.hr.

U Europu ( konkretno Belgiju) dovedena su 60-ih godina prošlog stoljeća kako bi u staklenicima uništavala uši kojima se ova vrsta hrani. Poljoprivrednici su tako dobili 'prirodno sredstvo' koje ubija nametnike. No, stvari su se izmaknule kontroli.

Kao i svaka strana invazivna vrsta koja uspješno uspostavi populaciju na nekom području, i harlekinska božja ovčica ima određene prednosti pred zavičajnim vrstama koje joj omogućavaju da postane dominantna.

Takve prednosti uključuju veću plodnost, brži životni ciklus, nedostatak predatora ili pak izostanak bolesti na područjima u koja dospije.

Kao takva azijska bubamara počela je stvarati probleme za bioraznolikost, ali i gospodarstvo.

Kako izgleda najezda azijskih bubamara najbolje znaju stanovnici Istre, ali i središnje Hrvatske gdje zadnjih dana vlada prava najezda ovih kukaca koji su se u Hrvatskoj prvi put pojavili prije sedam godina.

Razlika između autohtone i azijske bubamare?
U Hrvatskoj smo pod bubamarama naviknuli gledati sitne crvene kukce s crnim točkicama na 'leđima'. Azijske bubamare pak dolaze u više boja ( crvena, žuta, crna), a također razlikuju se i po boji i broju točkica ( od 0 do 20). Za razliku od autohtonih bubamara koje žive u lišću, azijske pridošlice 'napadaju' fasade kuće, vrata i prozore.

Osim za uši mogu bit opasne i za ljude jer mogu izazvati alergijske reakcije, a nastave li se tako razmnožavati mogle bi postati ozbiljnija prijetnja i vinogradarima kao što je to slučaj u SAD-u.

Invazivne vrste u Hrvatskoj
Najpoznatiji primjer kako invazivne vrste utječu na okoliš u Hrvatskoj su indijski mungosi koji su 1910. doneseni na otok Mljet kako bi uništavali poskoke. Danas su prisutni na: Mljetu, Korčuli, Hvaru, Čiovu i Škrdi, a unesen je i na poluotok Pelješac odakle se polako počeo širiti obalom. Mungos je predator koji osim poskoka i ostalih gmazova jede i neke vodozemce te biljke. Osim što je štetočina mungos je prijenosnik nekih bolesti poput bjesnoće i leptospiroze.

Poruka za kraj
Za kraj ostavili smo razlog pisanja ovog članka. Velike probleme autohtonim vrstama u Hrvatskoj stvara i crvenouha kornjača, (također invazivna vrsta) koju su neodgovorni pojedinci iz akvarija preselili u rijeke, jezera i potoke. 

Toliko su se razmnožile da autohtonim vrstama barske kornjače prijeti izumiranje. A ugrožavaju i ostale životinjske vrste.

Zato budite odgovoran vlasnik i ne puštajte životinje u prirodu jer posljedice mogu izazvati katastrofu.

I u slučaju bubamare i kornjače ishod je isti - zbog ljudske gluposti stradavaju životinje. Jedne ubijaju invazivne vrste, a druge će pak kad postanu štetočine ubijati ljudi.

Uz navedene, invazivne vrste koje najviše ugrožavaju autohtone vrste u Hrvatskoj su: tigrasti komarac, krumpirova zlatica, raznolika trokutnjača, nutrija, signalni rak, sunčanica i kalifornijska pastrva.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.