Svi znamo koliko su psi pametni. Mogu se uvježbati za otkrivanje droga, eksploziva i raka, uz pomaganje ljudima s raznim fizičkim i emocionalnim izazovima. Druge životinje koje su poznate po svojoj inteligenciji uključuju svinje i hobotnice, a ovo je još pet životinja koje se smatraju najinteligentnijima na svijetu, piše Discover Magazine.
Čimpanze
Čimpanze imaju gotovo 99 posto naše DNA te su naš najbliži živući rođak. Imamo isti broj prstiju na rukama i nogama i imamo isti živčani sustav, mišiće i kosti. Iako imamo veće mozgove, čimpanzin i ljudski mozak slični su po strukturi i funkciji. Čimpanze mogu razmišljati apstraktno i razumno, a koriste i alate.
Koriste se štapovima i travom za kopanje termita, bacaju kamenje i grane kada im prijeti opasnost, savijaju lišće koje koriste kao spužvu za dobivanje vode za piće i koriste kamenje da razbiju tvrde ljuske oraha. Čimpanze dijele neke od istih emocija kao i ljudi, uključujući sreću, suosjećanje, empatiju, tugu i tjeskobu. Također su sposobni za napredne vještine rješavanja problema, poput prelaska ceste kada je to sigurno, izbjegavanja žičane zamke i pljačke usjeva s farmi.
Vrane
Mozgovi su im možda mali, ali su moćni. Mozak vrane ima mnogo usko zbijenih neurona koji učinkovito funkcioniraju. Dok se procjena i obrada problema obično odvija u moždanoj kori, s vranama je malo drugačije. One nemaju moždanu koru pa se njihovo razmišljanje odvija u palijumu, debelom sloju sive tvari koja prekriva gornju površinu velikog mozga.
Vrane su pokazale sposobnost korištenja štapova kao koplja i alata za kopanje insekata. Njihova se inteligencija proteže do višeg načina razmišljanja kao što je planiranje. Kad uhvate hranu, pretvarat će se da je skrivaju ako misle da ih promatra neka druga životinja, a zapravo će je skrivati u svom perju. U određenim područjima poznato je da bacaju orahe na cestu, kako bi ih automobili razbili dok prolaze.
Dupini
Omjer veličine mozga i tijelo kod dupina je najveći iza ljudi. Njihov prirodni sonar omogućuje im korištenje eholokacije za međusobnu komunikaciju putem zvukova, a još jedna funkcija eholokacije je sposobnost navigacije i lova. Zbog njihove nevjerojatne sposobnosti podvodnog lociranja, američka mornarica ih je koristila za traženje mina i pričvršćivanje eksploziva ili uređaja za prisluškivanje na neprijateljska plovila.
Ostali načini na koje se njihova inteligencija prikazuje su kroz sofisticirane igre u koje se upuštaju, korištenje alata, kooperativni lov, samosvijest i njihovu uključenost u složene društvene mreže. Istraživanja pokazuju da dupini imaju veliki kapacitet pamćenja da se međusobno pamte i prepoznaju 20 godina, a možda i cijeli život.
Slonovi
Korištenje alata pokazatelj je inteligencije među životinjama, a slonovi su sofisticirani korisnici alata. Njihovo korištenje grana u razne svrhe je impresivno. To uključuje češanje njihovih leđa, njihovo korištenje kao oružje kada su ugroženi i uništavanje insekata. Također su dugo vremena nosili grane, kako bi ih upotrijebili kasnije kada zatrebaju.
Slonovi su učinkoviti komunikatori i koriste svih pet osjetila za međusobnu interakciju. Poznati po svom nevjerojatnom pamćenju, slonovi pamte obitelj, prijatelje i neprijatelje godinama, a sposobni su pamtiti izvore vode i hrane dugo vremena. U istraživačkom eksperimentu slonovi su pokazali napredno razmišljanje u pogledu razumijevanja ljudskog jezika. Mogli su razlikovati različite jezike, razumjeti je li to glas muškarca ili žene i odrediti radi li se o prijetnji.
Štakori
Štakori su sposobni donositi odluke na temelju informacija i znanja o određenoj situaciji. Također su svjesni svojih mentalnih procesa, naprednog koncepta poznatog kao metakognicija. Istraživači su pokazali da bi štakori često odbili pristupiti testu kada ne bi znali odgovor. Također se mogu trenirati da reagiraju na svoje ime, jure kroz labirint, leže, prevrću se i još mnogo toga.
Štakori su vrlo društvene životinje koje dobro reagiraju na ljubaznost svojih vlasnika, ali također im je potrebno društvo drugih štakora i međusobno će komunicirati pomoću visokofrekventnih zvukova. Dok je ljudima nečujan, drugi će štakori reagirati. Pokusi koji su mogli pokazati empatiju pokazali su da će štakori odbiti poslasticu ako pritiskom poluge izazove šok kod drugog štakora. Štakori osjećaju emocije, a jedan od načina na koji ih izražavaju je kroz škrgutanje zubima koji se naziva bruxing, što obično ukazuje na zadovoljstvo.