SJEĆATE li se bezbrižnih ljetnih večeri kada su prirodu oko nas obasjavale krijesnice? Nažalost, danas je to rijedak prizor.
Krijesnice su fascinantne životinje koje su oduvijek bile predmetom brojnih znanstvenih istraživanja, najviše zbog njihovog bioluminescentnog ponašanja. Bioluminiscencija je hladno svijetljenje živih organizama koji procesom izmjene tvari proizvode energiju. Ta se energija gotovo potpuno pretvara u svjetlost, a samo njezin neznatan dio pretvara se u toplinu.
Radi se o sustavu signala među životinjama koji se koristi kao aposematički i signal za privlačenje suprotnoga spola. Krijesnice (lat. Lampyridae) su porodica insekata koja se rasprostranjuje širom svijeta i obuhvaća sedam potporodica, 67 rodova i približno 2000 vrsta. Neke vrste unutar određenih rodova morfološki su slične i mogu se razlikovati jedino prema specifičnim uzorcima bioluminiscencije koje odrasle jedinke proizvode tijekom rituala udvaranja.
Ovo su životinjice čiju svjetlost desetljećima povezujemo s toplim ljetnim noćima, bilo da ste se igrali u vlastitom vrtu, otišli na ljetovanje ili se samo igrali u obližnjoj šumi. Nažalost, posljednjih godina svjedoci smo smanjenja njihova broja. Viđamo ih sve rjeđe, pa se mnogi pitaju što im se dogodilo i kamo su nestale.
Za sve manji broj krijesnica odgovorna je ljudska aktivnost
Kako piše Istramet, ljudski napredak i umjetna rasvjeta koja buja u gradovima zapravo ometaju bioluminiscentnu komunikaciju između krijesnica bez koje se ne mogu pariti. Zbog tog ometanja, njihovo razmnožavanje je uvelike ometeno pa se njihov broj smanjuje. Osim toga, velika potreba za pesticidima širokog spektra ne uništava samo nametnike za koje su namijenjeni, već i ličinke krijesnica koje postaju kolateralne žrtve kontaminiranja tla i vode.
Velike klimatske promjene i nagle promjene temperatura negativno utječu na staništa krijesnica, pa ne čudi da se njihov broj smanjuje. Povećanje populacije krijesnica moguće je ostvariti zajedničkim naporima znanstvenika, gradova i građana. Potrebno je smanjiti svjetlosno onečišćenje, pronaći zdravije alternative za pesticide koji se trenutno koriste te kontinuirano raditi na očuvanju prirodnih staništa, kao što su rijeke i močvare.