U TROPSKOM postavu pulskog akvarija održava se izložba crvenih mangrova na kojoj posjetitelji mogu vidjeti zanimljivu riblju vrstu - atlantskog blatoglavca (Periophthalmus barbarus) iz reda glavoča (Gobiiformes).
Atlantski blatoglavac inače obitava na zapadnoj obali Afrike, u Indijskom oceanu i zapadnom Tihom oceanu, a zanimljiv je po tome što vodi amfibijski život, što znači da može živjeti i na kopnu i u vodi. Neke jedinke izvan vode mogu preživjeti i do 60 sati, pod uvjetom da koža ostane vlažna.
Oči atlantskih blatoglavaca nalaze se visoko na glavi i omogućuju im panoramski vid. Kako bi oči održali vlažnima, često ih rotiraju unatrag u očne duplje ili ih dodiruju prsnom perajom.
U našoj novoj izložbi crvenih mangrova (Rhizophora mangle) u tropskom postavu prikazujemo vrlo zanimljivu vrstu, atlantskog blatoglavca (Periophthalmus barbarus) iz reda glavoča (Gobiiformes) koji obitava na zapadnoj obali Afrike, Indijskom oceanu i zapadnom Tihom oceanu. Za svoj amfibijski život, koji vodi na kopnu i u vodi, odlično je prilagođen. Ovisno o vrsti jedinke izvan vode mogu preživjeti do 60 sati, pod uvjetom da im koža ostane vlažna. Hrani se crvima, cvrčcima, muhama, malim ribama i rakovima. Kako bi ulovio plijen na kopnu, drži vodu u ustima koju koriste za "zalijevanje" plijena, a zatim usisavaju vodu i plijen u usta, koristeći tehniku poznatu kao "hidrodinamički jezik". Za "hodanje" izvan vode koriste prsne peraje, rotirajući ih oko svoje osi, a ako treba ići brže, odguruje se snažnom repnom perajom i katapultira se u skoku naprijed, dok za skakanje po vodi savijaju rep prema naprijed i u stranu. Jedna od najzanimljivijih prilagodbi su oči smještene visoko na glavi, koje se mogu kretati pojedinačno što im omogućuje panoramski vid od 360°. Oči često rotiraju unatrag u očne duplje ili dodiruju prsnom perajom kako bi ih održale vlažnima. Zanimljivo je da su znanstvenim istraživanjima utvrdili da su njihove škrge fiziološki bolje prilagođene za atmosfersko disanje nego za disanje u vodi. Izlazkom iz vode, zatvaraju škržne poklopce te brzo napuhuju škržnu komoru koja im služi kao rezerva kisika dok su na kopnu, a čak 50 % kopnenog disanja odvija se preko posebnih prilagođenih površina na perajama i tijelu ribe. Prema IUCN-u se ubrajaju u najmanje zabrinjavajuće svojte.
Posted by Aquarium Pula on Friday, November 29, 2024
"Hrane se crvima, cvrčcima, muhama, malim ribama i rakovima. Kako bi ulovili plijen na kopnu, drže vodu u ustima koju koriste za 'zalijevanje' plijena, a zatim usisavaju vodu i plijen u usta koristeći tehniku poznatu kao 'hidrodinamički jezik'", pišu iz Aquariuma Pula.
"Za 'hodanje' izvan vode koriste prsne peraje, rotirajući ih oko svoje osi, a ako trebaju ići b
rže, odguruju se snažnom repnom perajom i katapultiraju se u skoku naprijed, dok za skakanje po vodi savijaju rep prema naprijed i u stranu", dodaju.
Zanimljivo je i da su njihove škrge bolje prilagođene disanju u atmosferi nego disanju u vodi.
"Izlaskom iz vode, zatvaraju škržne poklopce te brzo napuhuju škržnu komoru koja im služi kao rezerva kisika dok su na kopnu, a čak 50 % kopnenog disanja odvija se preko posebnih prilagođenih površina na perajama i tijelu ribe", objašnjavaju stručnjaci.