U Zoološkom vrtu Grada Zagreba, četiri su jaja položile riječne kornjače iz Stona. Riječ je o riječnim kornjačama s treće lokacije s koje se ta ugrožena vrsta gmazova uspješno razmnožila izvan prirode, u sklopu projekta LIFE for Mauremys – Riječna kornjača – očuvanje krovne vrste sredozemnih vlažnih staništa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Uspješno razmnožavanje ex situ do sada su imale riječne kornjače iz Majkova i Konavala.
Razmnožavanje stonskih jedinki velik je uspjeh. Naime, upravo je u Stonu populacija riječne kornjače najugroženija. Na tom je mjestu korak do izumiranja.
"Stonska populacija riječnih kornjača broji svega nekoliko jedinki. One ne mogu tvoriti funkcionalnu populaciju, ali je njihov genotip izuzetno važan za budućnost vrste u Stonu. Iz tog su razloga dragocjeni svaka jedinka i svaki pozitivni pomak vezan uz tu populaciju poput parenja, polaganja jaja i mladunaca. Držanje vrste pod ljudskom skrbi daje nam dobar uvid u biologiju i ekologiju vrste te nam omogućava prepoznavanje ključnih aspekata zaštite vrste u prirodi - mladunaca i odraslih jedinki, ali i samog staništa", rekao je Ivan Cizelj, ravnatelj Zoološkog vrta Grada Zagreba.
U sklopu projekta LIFE for Mauremys, prošle je godine u Vrtu uzgojeno 28, a ove 10 mladunaca riječne kornjače. Do listopada 2026. godine potrebno ih je uzgojiti 40.
Radi se nastamba za riječne kornjače
"Mladunci se odlično razvijaju i rastu. Redovno pratimo njihovu težinu i dužinu te širinu oklopa. Kada će kornjače biti spremne za život u prirodi, pustit će se u za njih obnovljeno stanište u Stonu. Dugoročnim akcijama i strategijama s lokalnim stanovništvom riječne će se kornjače trajno štititi kao prioritetna lokalna vrsta. U Zoološkom vrtu Grada Zagreba radi se nastamba za riječne kornjače kako bismo o važnosti zaštite te vrste mogli educirati građane. Tamo ćemo nastaviti uzgajati riječne kornjače za ojačavanje njihove populacije u prirodi", pojasnio je Matej Tolić, timaritelj u Zoološkom vrtu Grada Zagreba.
Glavni koordinator projekta LIFE for Mauremys je Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a partneri su Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, Udruga Hyla, Hrvatske vode i Ustanova Zoološki vrt Grada Zagreba.