Foto: Shutterstock
ČINI se da ono što želimo zadržati za sebe ne smijemo objavljivati na društvenim mrežama, jer riječ "sigurnost" za društvene mreže jednostavno ne važi.
Iako ovo nije novost i mnogi su korisnici toga, valjda, svjesni, svejedno se mnogi još uvijek, a i s pravom, nađu iznenađeni i šokirani saznanjem da je ono što je na internetu, na bilo koji način, ne samo kao objava na stranici neke društvene mreže, dostupno svima.
Podaci korisnika društvenih mreža najkorisniji su, a tamo najčešće i dospijevaju, marketinškim tvrtkama. No, i hakerima i onima koji te podatke zloupotrebljavaju na način koji korisnike može dovesti u velike probleme. Osim toga, podaci koji se kradu putem društvenih mreža korisni su i militantnim skupina, prenosi Reuters.
Facebook sad broji gotovo milijardu i pol korisnika, a istraživanja pokazuju da je čak svaki deseti profil lažan. Ne samo lažan u smislu da se netko poigrava prijateljevim slikama i objavama, nego u smislu da se iza tih profila kriju "stručnjaci" čiji je posao doći do što većeg broja informacija koje će biti korisne marketinškim i sličnim agencijama, odnosno velikim kompanijama u kreiranju marketinških strategija.
Osim društvenih mreža, i mnoge besplatne aplikacije služe za krađu podataka
Stručnjaci predlažu nekoliko načina na koje se korisnici mogu zaštiti od krađe podataka. Za početak, na Facebooku bi se u kategoriji za postavke privatnosti trebalo izabrati da objave vide samo korisnici koju su na listi prijatelja, a ne da budu dostupne svima ("public"). Potrebno je ograničiti aplikacije, a nije pametno niti to da e-mail adresa kao ni broj telefona budu vidljivi.