Poznata je činjenica da vrstu kraljevskih pingvina prati visoka stopa smrtnosti: samo polovina mladih preživi do kraja sezone parenja, a od preživjelih sljedeću godinu doživi također samo pola njih.
Znanstvenici upozoravaju da topljenje leda može utjecati i na ribe i lignje kojima se pingvini hrane. Ribe i lignje hrane se biljnim i životinjskim planktonom koji živi na spomenutom ledu, pa se njegovim nestajanjem dešava lančana reakcija u hranidbenom lancu.
Danas postoji oko 3000 parova kraljevskih pingvina sposobnih za parenje, a znanstvenici procjenjuju da će ih do 2100. godine biti tek 500, ako temperature nastave rasti zbog globalnog zatopljenja. Također, smanjenje i nestajanje leda na Antarktiku utjecat će na morsku biologiju, a posljedice će, uz ostale životinjske vrste, osjetiti i ljudi.