Foto: WalkingButterfly, Wikipedia
ROSA LUXEMBURG, njemačka i poljska političarka, spisateljica, društvena teoretičarka, ekonomistica i aktivistica koja je ubijena prije više od 90 godina i dalje je inspiracija mnogim feministicama, ali i ljevičarima diljem svijeta. No, mnogi se pitaju razumiju li je oni koji joj se dive?
Uz praktičko-politički revolucionarni rad i publicističku djelatnost bavila se proučavanjem teoretskih problema, posebno na području političke ekonomije.
Početkom Prvog svjetskog rata osnovala je grupu "Internacionala", poslije nazvanu "Spartakusbund". Mnogo je puta uhićena zbog djelovanja u proturatnim akcijama njemačkog proletarijata. Ubijena je zajedno s Karlom Liebknechtom nakon poraza ustanka njemačkih komunista u siječanjskim bojevima.
Crvena Rosa
Rosa Luxemburg ili Crvena Rosa, malena žena koja se, vođena jakim uvjerenjima, opirala buržoaziji i postojećim društvenim normama, i danas fascinira mnoge u vječnoj potrazi za alternativom. U svojim se javnim istupanjima često negativno osvrtala na Prvi svjetski rat i zagovarala je revoluciju, a ne parlamentarnu demokraciju.
Rosa Luxemburg imala je važnu ulogu u političkoj povijesti, ali je značajno utjecala i na ideju ravnopravnosti žena i muškaraca. Sebe je prvenstveno promatrala kao osobu, a ne kroz prizmu roda, etniciteta ili invaliditeta. Naime, kao dijete se razboljela i nikada potpuno oporavila pa je cijeli život šepala.
Sloboda je uvijek sloboda onih koji misle drukčije
Schütrumpf tvrdi da je Rosa izbrisana iz kolektivnog pamćenja, a njena politička uloga svedena na puko mučeništvo.
Mnogi zanemaruju da je u svojim tekstovima često bila kritična prema Lenjinu, a njena su djela u Njemačko bila nedostupna sve do 1974. Bila je prva žrtva političkog terora u 20. stoljeću, a iza svega je stajala žena čija je misao "Sloboda je uvijek sloboda onih koji misle drukčije", u autoritativnoj Istočnoj Njemačkoj bila zanemarena.
Od slobode do diktature
Ipak, postoje i oni koji drukčije gledaju na njenu ulogu. Povjesničar Heinrich August Winkler sa sveučilišta Humobldt u Berlinu, tvrdi da je Rosa Luxemburg bila samo za slobodu onih koji su dijelili njene revolucionarne socijalističke ideale.
"I ona i Liebknecht bili su protivnici demokracije kakvu imamo danas, a njihova bi ideologija u konačnici dovela do diktature kakva je kasnije nametnuta Rusima", rekao je Winkler.
Ipak, mnogi i danas njena razmišljanja predstavljaju kao moderna i relevantna. Popularna je kod kritičara globalizacije, posebno onih u Latinskoj Americi, ali i u Njemačkoj gdje još uvijek postoji jak interes za marksizmom.