Ilustracija: Shutterstock
IAKO nije prvi put da se susrećemo s istraživanjem razlika između ateista i vjernika, veliko novo istraživanje, u kojem su analizirani podaci sakupljani između 1928. i 2012. godine, pokazalo je da su oni koji kroz život ne prolaze vođeni "zajedničkom" vjerom pametniji od onih koji su pripadnici neke od organiziranih religija.
"Naš zaključak nije nov. Ako prebrojite broj istraživanja u kojima je pronađena pozitivna veza između ova dva pojma vidjet ćete da je puno više onih u kojima je ta veza negativna", ispričao je Zuckerman koji u svojoj analizi inteligenciju objašnjava kao sposobnost za analitičku misao, rješavanje problema i razumijevanje kompleksnih ideja. Iz tog se razloga pretpostavlja da će religijske teorije, koje nisu utemeljene u znanosti ili razumu, odbiti individualca čiji je IQ iznadprosječan: "Svim objašnjenjima negativnog trenda u relaciji ova dva pojma zajednička je jedna stvar: premisa da su religijska uvjerenja iracionalna, nemaju uporište u znanosti, nemoguće ih je testirati te su samim time nezanimljiva inteligentnim ljudima koji 'znaju za bolje od toga'", pojasnio je.
U ispitivanjima su proučavani pretežno pripadnici protestantske vjere, iz Kanade, SAD-a i Velike Britanije.