Foto: Phojoe
Sachs Media Group i Phojoe pokušali su odgovoriti na ova pitanja uz pomoć fotomontaža i osvrta, dr. Reebee Garofalo, međunarodno poznate stručnjakinje na području popularne glazbe te Elijaha Walda, glazbenika, novinara Boston Globea i poznavatelja američke glazbene povijesti o čemu je napisao i nekoliko knjiga.
Kurt Cobain (Nirvana)
Umro: 1994.
Starost: 27
Sudeći prema averziji koju je imao prema slavi, Cobain bi i dalje nastavio svirati s Nirvanom, ali počeo bi se upuštati u manje komercijalne projekte kako bi vratioi anonimnost i umjetničku slobodu koju je imao na počecima karijere. Vjerojatno bi pronašao i načine da privuče pažnju na mlade zanimljive glazbenike, ali ujedno bi istraživao americanu surađujući sa starijim glazbenicima.
Dennis Wilson (Beach Boys)
Umro: 1983.
Starost: 39
Iako bi ga njegovi solo projekti zadovoljili, Wilson bi vjerojatno nastavio rad s Beach Boysima, po čemu bi ostao i najpoznatiji. Nastavio bi nastupati s matičnim bendom, ali sudjelovao bi i u all star nastupima s ostalim rock legendama, povremeno bi se s njima upuštao u zajedničke projekte, a vrlo je vjerojatno da bi snimio i zajednički album s dugogodišnjom prijateljicom i ljubavnicom Christine McVie.
Bob Marley
Umro: 1981.
Starost: 36
Marley je inspirirao mnoge glazbenike diljem svijeta kao malo tko prije njega. Da je poživio, bez sumnje bi nadrastao svoje jamajkanske korijene i surađivao s glazbenicima drugih žanrova te postao jedna od centralnih figura "world musica". Surađivao bi s glazbenicima iz Afrike, Latinske Amerike i Azije, a uzmemo li u obzir i njegovo koketiranje s ostalim žanrovima, postao bi suradnik iz snova za glazbenike kao što su Fugeesi ili Kanye West. Uz sve to, vjerojatno bi se zalagao za prava crnaca diljem svijeta.
John Lennon
Umro: 1980.
Starost: 40
Glazbenik koji je utjecao na glazbenike kao što su Bono ili Bog Geldof, vjerojatno bi nastavio s društvenim aktivizmom po kojem ga mnogi pamte. Uzmemo li u obzir njegov utjecaj, teško je odrediti granice onog što je mogao postići, a nema sumnje kako bi i njegovi najvjerniji obožavatelji bili iznenađeni njegovim projektima. Možda bi postao prvi roker koji bi prigrlio hip-hop revoluciju, bavio se eksperimentalnom glazbom, vratio se korijenima i tko zna što još. I da, sigurno bi ostao s Yoko Ono.
Janis Joplin
Umrla: 1970.
Njezin tempo života i način pjevanja jednostavno nisu bili održivi i velika je vjerojatnost da bi u jednoj fazi karijere doživjela potpuni kolaps. Vjerojatno već ranih sedamdesetih. No, do početka osamdesetih vratila bi se mudrija i iskusnija kao i njezini suvremenici Joe Cocker ili Tina Turner. Glas više ne bi bio isti, ali nad njim bi imala veću kontrolu. Okružila bi se s najboljim suradnicima i stvarala glazbu koja ne bi bila sirova kao nekad, ali radilo bi se o sigurnijim, dubljim i podjednako strastvenim albumima.
Elvis Presley
Umro: 1977.
Starost: 42
Sve dok bi Tom Parker bio njegov menadžer, teško je da bismo doživjeli neke dramatične zaokrete u stilu. No, nije nategnuto razmišljati o tome da bi Parker u jednom trenutku otvorio Elvis Grand Casino u Las Vegasu gdje bi "kralj rock'n'rolla' nastupao dugi niz godina. Nakon Parkerove smrti, Elvis bi se razgranao kao i njegov stari kolega iz iste izdavačke kuće, Johnny Cash. Vjerojatno bi smjer prepustio mladim rock producentima i ponovno se vratio blues i country korijenima. To bi mu donijelo novu publiku mladih hipstera. Naravno, tu i tamo mogla bi pasti suradnja s Frankom Sinatrom i Tonyjem Bennettom.
Jim Morrison (The Doors)
Umro: 1971.
Starost: 27
Od svih rokera šezdesetih koji su umrli mladi, Morrisona je najteže odrediti. Zanimalo ga je puno toga, između ostalog i poezija, film i kazalište. Vjerojatno bi na neki način bio uključen u eksploziju nezavisnog filma sedamdesetih, a možda bi bio i prva rock zvijezda svoje generacije koja bi se pronašla u punk rock pokretu i kasnijoj alternativnoj sceni. No, možda bi u potpunosti napustio glazbu, odselio u New York, Pariz ili Tokyo i posvetio se pisanju.
Jimi Hendrix
Umro: 1970.
Starost: 27
U vrijeme kada je umro, Hendrix je bio frustriran ograničenjima rock scene i počeo je razmišljati o zajedničkom projektu s Milesom Davisom. To bi otvorilo nove svjetove za oba glazbenika i najvjerojatnije rezultiralo remek-djelom jazz-rock fuzije. Nastavio bi baviti se eksperimentima i istraživanjem novih tehnologija. Udaljio bi se od pop-rock mainstreama i postao most za funk-jazz glazbenike kao što su Parliament, a možda bi uživao i status pionira jam-band scene.
Više možete pronaći OVDJE.