Foto: Shutterstock
Glad, smrtonosni mrazovi, globalni gubici ozona i do 50 posto te puno drugih pojava snašlo bi stanovnike planeta nakon nuklearnog rata. Istraživači se nadaju da će njihova studija koja prikazuje posljedice relativno "malog" nuklearnog rata poslužiti kao upozorenje da se takva oružja nikad u budućnosti ne upotrijebe.
Posljedice su izložene u radu nazvanom "Višedesetljetno globalno hlađene i gubitak ozona nakon regionalnog nuklearnog sukoba". U istraživanju su promatrani ishodi "limitiranog, regionalnog nuklearnog rata između Indije i Pakistana u kojem svaka strana detonira 50 15-kilotonskih komada oružja". Nakon toga korišteni su kompjuterski modeli kako bi se ispitao učinak na okoliš, a predviđanja su prilično dramatična i sumorna.
Trenutni rezultat detoniranja 100 komada oružja veličine otprilike bombi bačenih na Hiroshimu i Nagasaki bilo bi otpuštanje pet megatona ugljika (čađe) u atmosferu. To bi blokiralo sunce. Uslijedila bi ugljična kiša, koja bi uništila ono što je od čovječanstva ostalo nakon nuklearnog rata, a temperatura Zemlje počela bi padati. Pad u temperaturi prouzročio bi "ubojite mrazove" nakon čega bi uslijedila globalna glad.
Ovako bi to izgledalo po godinama:
Nulta godina
Pet megatona ugljika otpušta se u atmosferu, što zaklanja sunčeve zrake i počinje hladiti planet. Crna kiša ubija milijune.
Prva godina
Prosječna temperatura površine pada za jedan stupanj Celzijev.
Druga godina
Sezona rasta usjeva skraćena je za 10 do 40 dana, globalna glad.
Peta godina
Zemlja je u prosjeku 1,5 stupanj hladnija nego prvog dana, ujedno i hladnija nego posljednjih 1000 godina. Ujedno je i devet posto manje kiše. Ozon je tanji za 25 posto, povećava se UV zračenje, 80 posto povećana mogućnost za dobivanje raka kože.
Deseta godina
Ozon se polako oporavlja i tanji je za samo osam posto nego prije rata.
Dvadeseta godina
Planet se lagano zagrijava i samo je za pola stupnja hladniji nego danas.
26. godina
Broj kišnih padalina raste na samo 4,5 posto manje nego danas.