Foto: Shutterstock
Prije nekoliko godina u Zagrebu je otvoreno tržište taksi usluga. Nakon nekoliko desetljeća monopola taksista-šahista - kako su ih prozvali zbog igranja šaha na haubama automobila, u očekivanju mušterije koju će oderati par stotina kuna, za vožnju od dvadesetak kilometara - građani su napokon dočekali pad cijena kojim su taksi usluge postale pristupačne.
Otvaranjem tržišta cijene pale 40 posto
Iako su već na samu najavu liberalizacije tržišta šahisti odgovorili štrajkovima, jadikovkama o ugrožavanju radnih mjesta, a kasnije čak i nekakvim tužbama protiv grada, proces nisu uspjeli zaustaviti. Da itekako ima prostora za sniženje cijena, ako se želi voziti, a ne igrati šah i derati turiste 100 eura na potezu od centra Zagreba do aerodroma, pokazalo se vrlo brzo, jer su pojavom konkurencije cijene taksi usluga pale za 40 posto.
Protiv posljednjih izmjena Zakona o cestovnom prijevozu bune se i splitski taksisti, jer su im, kako kažu, uništile posao. Izmjenom zakona proširene su mogućnosti za prijevoz, pa tako sada turističke agencije, hoteli i iznajmljivači mogu prevoziti svoje goste, zbog čega su oni navodno postali "sirotinja".
Da se taksi tržište nepovratno mijenja pokazuje i situacija u svijetu. Razvojem tehnologije, odnosno mobilnih aplikacija taksisti su dobili još oštriju konkurenciju. Početkom ljeta ove godine europski taksisti prosvjedovali su protiv konkurencije iz američke kompanije Uber koja putem aplikacije za mobilne uređaje spaja putnike s najbližim slobodnim vozačima.
Mobilna aplikacija koja svima omogućuje da budu taksisti
Uber je osnovan 2009. godine u Kaliforniji. Osnivač kompanije Travis Kalancik dobio je ideju za pokretanje tvrtke nakon iskustva iz Pariza, gdje je zbog nedovoljnog broja vozača vrlo teško pronaći slobodan taksi.
Vozači koji rade za Uber nemaju taksi licencu niti taksimetar, a prijaviti se može gotovo svatko sa odgovarajućim vozilom i vozačkom dozvolom. Sva plaćanja vrše se putem aplikacije, na način da se na kraju vožnje iznos naplaćuje sa kreditne kartice klijenta. Kompaniji ide od 5 do 20 posto od cijene vožnje.
Zanimljivo je da cijena vožnje ovisi o brzini, pa se tako za brzine veće od 18 kilometara na sat naplaćuje udaljenost putovanja, dok se za niže brzine plaća vrijeme provedeno u taksiju. Osim toga cijene prijevoza nisu fiksne, pa u nekim razdobljima kada je veća potražnja (npr. Nova godina ili loši vremenski uvjeti), cijena vožnje raste, kako bi se privukao veći broj raspoloživih vozača.
Jeftini taksi u 45 zemalja
Uber trenutno posluje u 45 zemalja svijeta. Naravno, lokalne taksi udruge bune se protiv ovakve konkurencije te su ove godine u mnogim europskim gradovima održani prosvjedi postojećih taksista protiv "nelojalne konkurencije".
U Njemačkoj, gdje Uber posluje u Berlinu, Münchenu, Frankfurtu, Hamburgu i Düsseldorfu podignuto je nekoliko tužbi protiv kompanije. U Bruxellesu su dobili zabranu rada, odnosno zaprijetili su im novčanim kaznama ako u sustavu imaju nelicencirane taksi vozače.
No, Uber se i dalje širi te je posljednja europska destinacija u koju su došli, krajem kolovoza ove godine, glavni grad Poljske – Varšava. Uber im je obećao najjeftiniju uslugu na tržištu.
Kompanija na svojim stranicama ima otvoreni poziv zainteresiranim vozačima, što znači da se moguće registrirati kao potencijalni vozač iako u zemlji još uvijek ne postoji ta usluga, te prema broju prijavljenih vjerojatno odlučuju na koja tržišta će se širiti.