STRANGER THINGS, Netflixova hit serija, jedna je od najpopularnijih i najhvaljenijih serija posljednjeg desetljeća. To je također ljubavno pismo njezinih tvoraca, braće Duffer, žanrovskim filmovima uz koje su odrasli. Četvrta sezona popularne serije upravo je završila, a ako ne znate što gledati umjesto toga, tu smo da vam pomognemo.
Donosimo vam deset filmova i serija koje će vam se zasigurno svidjeti ako ste voljeli Stranger Things.
E.T. (1982.)
Ako su filmovi Stevena Spielberga bili Biblija za braću Duffer, onda je E.T. njihovo Ivanovo evanđelje. Možda je manje utjecao na samu estetiku serije od nekih drugih Spielbergovih filmova, ali zato ima srce i dušu koji su dirnuli generacije gledatelja, a koje se Stranger Things cijelo vrijeme trudi evocirati.
Film je priča o Elliottu, dječaku koji se sprijatelji s izvanzemaljcem zvanim E.T. te zajedno sa svojim prijateljima i obitelji mora pronaći način da mu pomogne u povratku na matični planet. Čudna atmosfera, vladini agenti u tamnim odijelima i činjenica da vas neće ostaviti ravnodušnima čine ga savršenom preporukom ako ste fan Stranger Thingsa.
The Goonies (1985.)
The Goonies je film redatelja Richarda Donnera, nastao po priči Stevena Spielberga, a scenarij potpisuje Chris Columbus, dakle sve odreda poznata imena. Film prati grupu djece iz njihove četvrti Goon Docks u gradu Astoriji u Oregonu, pod vodstvom braće Michaela zvan Mikey i Brandona Walsha, čije će se obitelji uskoro morati odseliti. Na to su područje oko bacili pohlepni lokalni bogataši i korporacija koja na mjestu njihova naselja želi izgraditi terene za golf.
Tijekom posljednjeg vikenda života u kvartu braća i njihovi prijatelji okupit će se u kući obitelji Walsh, u kojoj će stariji Mikey na tavanu pronaći stari zemljovid Jednookog Willyja, piratskog kapetana iz 17. stoljeća s označenim putokazima za pronalazak zakopanog blaga. Vjerujući da bi pronalaskom tog blaga mogli svojim roditeljima i roditeljima svojih prijatelja omogućiti sprečavanje selidbe i ostanak u kvartu, Mikey odluči družinu povesti u potragu za blagom koje je zakopano negdje u okolini.
Riječ je o odlično napisanom, dinamično režiranom i vrlo raspoloženo glumljenom ostvarenju u kojemu uz djecu mogu uživati i njihovi roditelji, uzbudljivoj pustolovini sjajnog ritma koja obiluje neočekivanim događajima i koja pred mlade protagoniste postavlja niz zadataka za čije su rješavanje potrebne izuzetna domišljatost i hrabrost.
Stand By Me (1986.)
Postoje neki filmovi koji vas na prvo gledanje odmah pogode u srce i koji vam se vječno uvuku pod kožu, a jedan od takvih filmova je definitivno Stand By Me redatelja Roba Reinera. Film je inače adaptacija novele The Body pisca Stephena Kinga, a prati četiri dječaka koji 1959. pješače po tračnicama u potrazi za mrtvim tijelom njihovog školskog kolege koji je nedavno nestao. Dječja znatiželja nadilazi sve granice, pa čak i one koje dijele svjetove živih i mrtvih.
Gordie je optimistično-pesimistični tihi dječak koji vječito sumnja u sebe. Chris je nestašan i grub, ali u suštini dobar dečko koji misli da ga nitko ne razumije. Teddy je sanjar traumatičnog djetinjstva s naočalama debelih stakala, a Vern je jednostavan, pomalo i naivan dječak koji najviše od svega voli hranu.
Ono po čemu se Stand by Me također ističe od ostalih filmova o odrastanju je uvjerljiva i dotad neviđena kemija među mladim glumcima, ponajviše uzrokovana činjenicom da su se dječaci i iza kamere družili i radili slične stvari kao i njihovi likovi.
A Nightmare on Elm Street (1984.)
Nadnaravni slasher Wesa Cravena pokrenuo je gotovo isto toliko nastavaka koliko i imitatora, zahvaljujući dugogodišnjem radu glumca Roberta Englunda u ulozi ubojice s nožem u rukavici Freddyja Kruegera.
Nedostatak uglađenosti doista se vidi kada ste vidjeli dovoljno drugih filmova tog žanra, no ono što A Nightmare on Elm Street čini posebnim je to da možda bolje od ijednog drugog filma prikazuje duboku, smrdljivu močvaru tinejdžerskih užasa i strahova. Protagonisti filma su skupina tinejdžera koji će, u snovima postajući žrtvama manijakalnog ubojice, shvatiti da ispaštaju zbog zločina iz osvete koji su počinili njihovi roditelji.
Ti su tinejdžeri inteligentni i obrazovani, u možda nešto manjoj mjeri no što će u 90-ima biti njihovi vršnjaci u tetralogiji Vrisak, baš kao što su i očekivano i razumljivo samoživi, neodgovorni i lakomisleni, a kroz priču o njihovim smrtonosnim nevoljama Craven ističe varljivost i nestalnost stvarnosti uz istovremeno naglašavanje važnosti snova.
Akira (1988.)
Režirao ga je Katsuhiro Otomo prema vlastitoj istoimenoj seriji stripova, a smatra se jednim od najuspješnijih i najutjecajnijih animiranih filmova desetljeća. Priča je smještena u distopijski svijet nakon kraja Trećeg svjetskog rata. Anomija i dekadencija se očituju na prljavim ulicama po kojim haraju motociklističke bande među kojima se nalaze i glavni likovi Kaneda i Tetsuo.
Kaneda je srednjoškolac, tipičan primjerak socijalnih slučajeva koji do grla ispunjavaju škole, i vođa lokalne motorističke bande. Njegovog najboljeg prijatelja Tetsua otima vojska. U nastojanju da otkrije što mu se dogodilo prijatelju, Kaneda “ulazi” između nekoliko vatri, dok istovremeno, Tetsuo doživljava radikalnu transformaciju…
Akira je također imao veliki utjecaj na Stranger Things te su mnoge moći Eleven inspirirane slavnim animeom, a serija i je u njemu pronašla i inspiraciju za vlastiti vizualni identitet.
Super 8 (2011.)
Nominalno jedan od rijetkih projekata J.J. Abramsa koji ga nije uključivao u prilagođavanje tuđih ideja, ovaj nostalgični film priča je o šestero prijatelja koji slučajno snime željezničku nesreću i otkriju da je nešto nezamislivo pobjeglo iz olupine, a podjednako duguje radu Stevena Spielberga koliko i Stranger Things.
Ako ste pogledali Stranger Things i tražite još jednu moderniziranu verziju stare i poznate priče o dobrodušnim ljudima iz malog grada opterećenim silama koje ne razumiju, Super 8 je svakako film za vas.
Lost (2004. – 2010.)
Prije Stranger Thingsa, postojao je još jedan znanstveno-fantastični fenomen s malih ekrana, Lost. Seriju su stvorili J.J. Abrams i Damon Lindelof, a prati živote različitih skupina i ljudi, ponajprije preživjele putnike avionske nesreće koji su se srušili na misteriozni tropski otok negdje u Južnom Pacifiku.
Svaka epizoda karakteristična je po tome što prati određenog lika serije u dvije odvojene radnje: radnju koja se događa na otoku i radnju koja se događa u nekom drugom vremenu (prije dolaska na otok, nakon odlaska s otoka ili na samom otoku u nekom drugom vremenu), a koja je značajna za karakterizaciju lika.
Dark (2017. – 2020.)
Iako je zaslužio mnogo usporedbi sa Stranger Thingsom, pogotovo u ranijim epizodama, njemački Dark je mnogo mračniji od serije braće Duffer. Protežući se kroz nekoliko generacija, fokusira se na skupinu obitelji u središtu misteriozne vremenske anomalije nalik na Möbiusovu traku koja prijeti ne samo njihovom malom gradu već i cijelom svijetu.
Ako tražite nešto napeto, misteriozno, mračno, smješteno u 80-e i dostupno na Netflixu nakon završetka Stranger Thingsa, onda je ova kompleksna priča o putovanju kroz vrijeme upravo ono što vam treba.
Breakfast Club (1985.)
Iako ne sadrži nikakvu nadnaravnu notu, srednjoškolske drama iz 80-ih autora Johna Hughesa i dalje je sastavni dio DNK Stranger Thingsa. Događaji su smješteni u srednjoj školi koju pohađaju glavni likovi. Petorka dobiva kazne iz različitih razloga, zbog čega moraju provesti subotu u školskoj knjižnici. Princeza Claire, kriminalac Bender, sportaš Andrew, luđakinja Allison i šmokljan Brian predstavnici su svojih klika i nemaju ništa zajedničko, osim što su kaznom prisiljeni sjediti u istoj prostoriji.
Profesor Vernon im odrješitim stavom objašnjava pravila igre kroz naredbe da se ne smiju pomicati sa svojih mjesta, ne smiju razgovarati i ne smiju spavati. Uz to moraju napisati esej o tome tko su oni. Odmah naletava na Benderov otpor koji ne podnosi autoritete i ne libi se to iskazati.
Bender svojim ponašanjem provocira kolege, dok istodobno (ne)namjerno otkriva svoju ranjivost, a oni svojim reakcijama rade istu stvar. Kroz razgovore, svađe i sitne nepodopštine sprijateljuju se pa zaključujemo da ipak nisu toliko drugačiji.
Priča obrađuje temu turbulentnog doba tinejdžerstva kada se djeca osjećaju neshvaćeno i generacijskog jaza između njih te roditeljskog i profesorskog autoriteta. Oni se osjećaju nevidljivima i groze se pomisli da će jednog dana postati poput vlastitih roditelja. Pričanjem o sebi, svojem životu i aktivnostima kojima se bave, svrstavaju se u ladice i nesvjesno žive stereotipe koji su im nametnuti.
It (2017.) i It: Chapter Two (2019.)
Legendarni roman Stephena Kinga ne može biti izravnija inspiracija za Stranger Things nego što jest: radi se o hrpi dječaka i jednoj djevojci koji se suočavaju s užasnim čudovištem. Novija filmska adaptacija slavne knjige ne odvija se više 50-ih kao original, već mijenja vremenski okvir u 80-e, pogađajući isto nostalgično slatko mjesto kao i Stranger Things.
Roman je još 1990. dobio svoju inačicu za male ekrane u obliku mini serije, a zatim, 27 godina poslije, i film pod redateljskom palicom Andyja Muschiettija, koji ipak nije do kraja ispunio potencijal te je dobio podijeljene kritike od publike i struke.