Ljudi bi mogli biti izbrisani formiranjem "superkontinenta" u sljedećih 250 milijuna godina, kako izvještava Euronews, citirajući studiju.
Istraživanje, objavljeno u znanstvenom časopisu Nature Geoscience, pruža prve superkompjuterske klimatske modele daleke budućnosti.
Predviđa se da će kako se kontinenti spajaju u vrući, suhi i uglavnom nenastanjivi superkontinent, to vjerojatno dovesti do "točke preokreta klime" i do "masovnog izumiranja" sisavaca.
Porast vulkanske aktivnosti koja zagrijava planet i povećano zagrijavanje od sunca rezultirat će neviđenom vrućinom koja će učiniti Zemlju nenastanjivom za ljude, predviđa studija.
"Izgledi u dalekoj budućnosti izgledaju vrlo sumorno", kaže vodeći autor studije, dr. Alexander Farnsworth, istraživački suradnik na Sveučilištu u Bristolu. Razina ugljičnog dioksida mogla bi biti dvostruko veća nego što je sada za 250 milijuna godina.
"Očekuje se također da će sunce emitirati oko 2,5% više radijacije, a superkontinent će biti smješten uglavnom u vrućim i vlažnim tropskim područjima, tako da bi veći dio planeta mogao suočiti s temperaturama u rasponu od 40 do 70°C", dodaje.
Zašto bi novi superkontinent mogao učiniti Zemlju nenastanjivom?
Prilagodbe poput hibernacije i krzna pomogle su sisavcima preživjeti ekstremnu hladnoću u prošlosti. Međutim, naša tolerancija na visoke temperature ostala je uglavnom konstantna, napominju istraživači.
Ako bi se klimatske simulacije modelirane u studiji dogodile, malo je vjerojatno da bi većina sisavaca preživjela produženu ekstremnu vrućinu.
Iako će Zemlja i za 250 milijuna godina još uvijek biti u naseljivoj zoni, formiranje superkontinenta s visokim razinama CO2 učinit će većinu svijeta nenastanjivim za ljude i druge sisavce. Nalazi ukazuju da bi samo 8 do 16% kopnene površine bilo naseljivo.
Tektonske procese koji uzrokuju spajanje Zemljinih kontinenata doveli bi do češćih vulkanskih erupcija koje oslobađaju ogromne količine ugljičnog dioksida. To bi doprinijelo ekstremnoj vrućini.
"Novonastali superkontinent bi u osnovi stvorio trostruku prijetnju, obuhvaćajući efekt kontinentalnosti, vruće sunce i povišene razine CO2 u atmosferi, dovodeći do porasta temperatura u značajnom dijelu globusa", kaže dr. Farnsworth.
"Kao rezultat, okoliš bi postao uglavnom nepogodan, lišen izvora hrane i vode za sisavce".
Suočeni s temperaturama između 40 i 50°C i visokom vlažnošću, ljudi ne bi mogli hladiti svoja tijela znojenjem, što bi na kraju "zapečatilo našu sudbinu".
Iako hitno nastojimo smanjiti emisije, 250 milijuna godina izgleda vrlo daleko.
Ali činjenica da će neki dijelovi planeta i dalje biti naseljivi u dalekoj budućnosti ne čini naše trenutne napore beznačajnima.
Antropogeno globalno zagrijavanje već je veliki izvor toplinskog stresa i smrti u nekim regijama, i problem se pogoršava.
"Izuzetno je važno ne izgubiti iz vida trenutnu klimatsku krizu, koja je rezultat ljudskih emisija stakleničkih plinova", kaže suautorica studije dr. Eunice Lo, istraživačica promjene klime i zdravlja na Sveučilištu u Bristolu.
"Iako se očekuje nenastanjiva planeta za 250 milijuna godina, danas se već suočavamo s ekstremnom vrućinom koja šteti ljudskom zdravlju. Stoga je ključno postići neto-nulte emisije što je prije moguće", naglašava.
Klimatski modeli UK Met Office-a i superkompjuter Sveučilišta u Bristolu korišteni su za simulaciju temperature, vjetra, kiše i vlažnosti za superkontinent koji se očekuje da će se formirati u sljedećih 250 milijuna godina.
Međunarodni tim znanstvenika također je koristio modele kretanja tektonskih ploča, kemije oceana i biologije za procjenu budućih razina CO2.
Istraživanje je dio financiranog projekta, podržanog od strane UK Research and Innovation Natural Environment Research Council (UKRI NERC), koji istražuje klime superkontinenata i masovna izumiranja.