Dalmatincima će se svidjeti scena iz nove sezone Netflixove serije Carica, o austrijskoj carici i ugarsko-hrvatskoj kraljici Elizabeti Amaliji Eugeniji, poznatijoj kao Sisi, supruzi cara i kralja Franje Josipa I. Naime, u sceni u kojoj Sisi na dvoru prima izaslanike iz svih regija Carstva, careva majka i njena pratnja komentiraju muškarce u dvorani.
"Pogledajte, delegacija iz Dalmacije. Kažu da su Dalmatinci najljepši", govori pratnja staroj carici i ukazuje joj na markantne Dalmatince u dvorani, kojima će se nešto kasnije Sisi obratiti na materinjem jeziku. "Najljepša hvala", govori im u sljedećoj sceni primajući poklon koji su joj donijeli iz Dalmacije.
Kakva je to serija?
Carica je njemačka povijesna drama koja prati život carice Elizabete Austrijske, poznate kao Sisi. Serija je premijerno prikazana na Netflixu 29. rujna 2022. godine.
Serija se fokusira na šesnaestogodišnju bavarsku vojvotkinju Elizabetu von Wittelsbach, koja se zaljubljuje u cara Franza Josepha, zaručnika svoje starije sestre Helene. Nakon vjenčanja Elizabeta se suočava s izazovima života na bečkom dvoru, uključujući složene političke intrige i napetosti unutar carske obitelji.
Snimana je na različitim lokacijama u Njemačkoj, uključujući Bavarsku i studio Babelsberg u Potsdamu. Nakon uspjeha prve sezone Netflix je obnovio seriju za drugu sezonu, koja je premijerno prikazana 22. studenog 2024. godine. Postala je jedna od najgledanijih neengleskih serija na Netflixu, s više od 150 milijuna sati gledanja u 2022. godini.
Serija je bila u top 10 u 88 zemalja tijekom drugog tjedna prikazivanja.
A što kaže povijest?
Nakon osnutka Austro-Ugarske Monarhije 1867. godine, Dalmacija je postala dijelom austrijskog (cisleitanijskog) dijela carstva, za razliku od većine drugih hrvatskih zemalja koje su pripale ugarskom dijelu. To je utjecalo na razvoj specifičnih političkih i društvenih odnosa u Dalmaciji.
Kraljevina Dalmacija je od 1861. imala svoju vlastitu parlamentarnu skupštinu – Dalmatinski sabor sa sjedištem u Zadru. Državni odbor, izabran od Sabora (osim predsjednika, ujedno i predsjednika Sabora, kojega je imenovao car i kralj), predstavljao je vladu Kraljevine Dalmacije u samoupravnim poslovima.
Središnju vlast predstavljala je C. kr. Vlada u Zadru (tal. Imperial Regio Governo della Dalmazia), koja od 1852. nosi ime C. kr. Namjesništvo (tal. Imperial Regia Luogotenenza della Dalmazia) na čelu s guvernerom, odnosno namjesnikom kojeg je imenovao car i kralj, kao i u drugim krunskim zemljama austrijskog dijela Austro-Ugarske.
U Dalmaciji su djelovale dvije glavne političke stranke: Narodna stranka (koja se zalagala za sjedinjenje s Hrvatskom) i autonomaši (koji su podržavali očuvanje posebnog statusa Dalmacije unutar austrijskog dijela monarhije). Dalmacija je često bila zanemarena u političkim i ekonomskim planovima Beča, pa su Dalmatinci često tražili veću autonomiju ili sjedinjenje s ostatkom Hrvatske.