Iako su arheolozi oduvijek znali da se na mjestu današnje palače Rusovce, nedaleko od Bratislave u Slovačkoj, u 13. stoljeću nalazio srednjovjekovni dvorac, nedavna restauratorska istraživanja iznenadila su čak i najiskusnije među njima. Naime, prilikom radova otkriven je daleko stariji objekt - rimski akvadukt iz 2. stoljeća.
Akvadukt, koji je stoljećima bio zakopan ispod zemlje i stoga je iznimno dobro očuvan, jedinstven je pronalazak u povijesti Slovačke. Ipak, arheolozima još uvijek nije posve jasno na koji je način bio korišten. Prema slovačkim medijima, otkriće se dogodilo tijekom renovacije palače Rusovce, pod vodstvom Odjela za klasičnu arheologiju Sveučilišta u Trnavi. Rimski ostaci pronađeni su svega 75 centimetara ispod površine tla, što je dodatno iznenadilo stručnjake.
Izgrađen od više od 50 tona kamena i rimskih cigli, poznatih kao "tegulae", akvadukt je u iznenađujuće dobrom stanju. Visok je gotovo 91 centimetar, a širok oko 32 centimetra. Do sada su arheolozi uspjeli pratiti njegov tijek u dužini od 38 metara, no vjeruju da bi mogao biti i mnogo duži.
Same cigle pričaju vlastitu priču - na nekima se i dalje vide otisci šapa životinja koje su hodale po glinenim pločama dok su se sušile na suncu. Jedna od cigli nosi utisnut natpis "C VAL CONST KAR", što su stručnjaci povezali s radionicom rimskog proizvođača cigli Gaja Valerija Konstansa iz 2. stoljeća. Njegova se radionica nalazila u Carnuntumu, na području današnje Austrije.
Akvadukt je izgrađen s blagim padom prema sadašnjoj lokaciji palače Rusovce. Arheolozi pretpostavljaju da je služio za dovod vode do nekadašnje građevine, vjerojatno smještene ispod južnog krila dvorca. No o kojoj se građevini radilo? Stručnjaci sumnjaju da je riječ o termama - rimskom kupalištu koje su možda koristili rimski vojnici stacionirani u ovom području.
Sličnosti s akvaduktima pronađenima u Vindoboni, rimskom vojnom logoru na području današnjeg Beča, dodatno podupiru ovu teoriju. Općepoznato je da su Rimljani bili vrsni graditelji akvadukata te su ih gradili diljem Rimskog Carstva.
Iako su akvadukte gradili i drevni Egipćani i Indijci, Rimljani su njihove sustave značajno unaprijedili izgradivši mrežu kanala, tunela, mostova i cijevi za dovod svježe vode u gusto naseljene dijelove svog carstva između 312. pr. Kr. i 226. godine.
Osim akvadukta, arheolozi su tijekom istraživanja na području Rusovca pronašli i niz drugih vrijednih artefakata, koji svjedoče o dugoj i bogatoj povijesti ovog lokaliteta. Među njima su rimska keramika uvezena iz Francuske i Njemačke, prozorska stakla, srebrna narukvica, srednjovjekovna ciglana te podzemna ledenica iz 19. stoljeća, koja se koristila za čuvanje hrane.
Arheolozi vjeruju da su ovo tek počeci otkrića. Sljedeća faza istraživanja usmjerit će se na prostorije koje su nekad služile kao smještaj za poslugu, dok se povratak u glavnu zgradu dvorca planira na proljeće. Predviđa se da će restauracija palače Rusovce trajati sve do 2029. godine.