Unatoč nebrojenim dokumentarcima, filmovima, emisijama i knjigama o Drugom svjetskom ratu, čak 63% američkih milenijalaca i pripadnika generacije Z ne zna da je 6 milijuna Židova ubijeno u holokaustu, pokazalo je istraživanje koje je 2020. godine provela Konferencija o židovskim materijalnim zahtjevima protiv Njemačke. Istraživanje je pokazalo i da 48% ne zna imenovati ni jedan koncentracijski logor, a Netflix se nada da će to promijeniti s novim dokumentarcem.
Hitler and the Nazis: Evil on Trial, ambiciozni novi dokumentarac o Drugom svjetskom ratu, namijenjen je mlađoj publici, a kroz šest epizoda prati uspon Adolfa Hitlera na vlast i glavne prekretnice Drugog svjetskog rata. Dokumentarac pokriva dosta već utabanog terena, a cilj mu je ispričati priču o Drugom svjetskom ratu na nov, zanimljiv način za mlađu publiku.
Tako na primjer, uz intervjue s akademicima i arhivske snimke tipične za dokumentarce o Drugom svjetskom ratu, prikazuje glumce koji rekreiraju ključne trenutke u povijesti rata, dajući seriji dojam gledanja nijemog filma.
Hitlerova osobna povijest otkriva nekoga tko je želio biti slavan od vrlo mlade dobi. Rođen u Austriji, sanjao je o tome da postane poznati umjetnik. No odbio ga je vrhunski bečki institut za likovnu umjetnost jer je mogao slikati samo krajolike, a nije baš dobro slikao ljude.
"Izopačenost moralnih prioriteta"
Dok je nekoliko godina živio u skloništu za muškarce, prodavao je slike kopirane s razglednica. "Njegov svjetonazor oblikovan je okrivljivanjem drugih ljudi za njegovu nesreću i bijesnim antisemitizmom koji je u to vrijeme postojao u Beču", rekao je za TIME Joe Berlinger, redatelj Hitler and the Nazis: Evil on Trial.
U drugoj epizodi glumci rekonstruiraju opsjednutost mladog Hitlera svojom nećakinjom Geli Raubel početkom 1930-ih. Mladi nacistički vođa želio je da ona postane velika operna pjevačica i plaćao joj je satove pjevanja, a čak su i živjeli zajedno u Münchenu, što je u lokalnom tisku pokrenulo glasine da su u vezi. No smatrala ga je previše dominantnim te se 1931. ustrijelila Hitlerovim pištoljem u njegovu stanu. Skandal je bio u svim novinama, ali nije utjecao na Hitlerovu popularnost.
Peta epizoda dokumentarnog serijala istražuje ključni trenutak kada su nacistički vođe počeli graditi logore za istrebljenje. Časnici su ubijali Židove, a mnogi su pritom puno pili kako bi se nosili s time. Prema povjesničaru bostonskog sveučilišta Devinu Pendasu, nacistički su vođe tražili učinkovitiji način masovnog ubijanja Židova kako bi zaštitili dobrobit časnika.
“Ovo pokazuje izopačenost moralnih prioriteta koje imaju nacisti. Priznaju da je ovo emocionalno traumatično - ali samo za ubojice", kaže Pendas u serijalu. Nacistički vođe finalizirali su planove za masovno istrebljenje židovskog stanovništva na Wannsee konferenciji 20. siječnja 1942. u Berlinu, a plan je postao poznat kao "konačno rješenje".
Upozorenje novim generacijama
Epizoda potom pokazuje kako je "konačno rješenje" ostalo uglavnom nepoznato široj javnosti sve dok snimke zločina nisu prikazane tijekom Nürnberškog procesa (1945.-1946.), međunarodnog suđenja sazvanog nakon Drugog svjetskog rata kako bi se nacistički vođe priveli pravdi.
Tužitelji su prikazali snimke mrtvih tijela koje su snimili vrhunski filmaši tog vremena, Roman Karmen, John Ford i Budd Schulberg. “Neki od optuženika doduše pognu glavu od srama, no dosta njih izgleda kao da im je dosadno što je prilično užasavajuće ako se uzme u obzir da su ti optuženici odgovorni za ono što im se stavlja na teret", objašnjava Pendas.
Berlinger se nada da će dokumentarna serija pokazati mlađim gledateljima diljem svijeta da je "demokracija krhka" i pomoći im da bolje uoče autoritarce u vladama. Kroz povijest i užase holokausta - propagandu i dehumanizaciju - upozorenje novim generacijama je da "normalni ljudi mogu činiti užasne stvari".