RAZNI tumači snova nam poručuju da je san simbol briga na poslu, osjećaja srama ili prikrivenih ekshibicionističkih težnji. Usprkos tome što snovi pružaju pogled u našu svakodnevicu, ne postoje istraživanja koja bi potkrijepila tezu da su snovi predstava nekih neotkrivenih tajni našeg uma.
Tako je govorio Sigmund Freud
Ljudska vrsta od davnina nastoji shvatiti simbolička značenja snova. Drevni Mezopotamci i Egipćani su ih smatrali porukama božanstava. Grci i Rimljani su pokušavali njima predvidjeti budućnost. Ipak, vjerovanje da snovi ukazuju na skrivene tajne našeg uma potječe iz 19. stoljeća. Ovu tezu je postavio tvorac psihoanalize Sigmund Freud koji je pretpostavio da snovi prikrivaju potisnutu čežnju.
Zahvaljujući istraživanjima provedenim od tada, danas smo svjesni da snovi zapravo ne nose nikakvu zagonetnu poruku, već da je riječ o procesu sličnom razmišljaju kakvom smo skloni tijekom dana.
To ne znači da snovi nemaju nikakvo značenje. Stručnjaci vjeruju da u snu obrađujemo ista ona zanimanja, sjećanja i brige kojima smo zaokupljeni i preko dana.
"Maštamo, razmišljamo o svojim strahovima, o svom društvenom životu i o svojim voljenima", kaže za Live Science Deirdre Barrett, psihologinja s Harvardske medicinske škole, koja se bavi proučavanjem snova.
Putem snova stupamo u svijet koji funkcionira drugačije od jave
Stoga, može se zaključiti da su snovi produžetak naše svijesti na javi. Istraživanja pokazuju da su radnje naših snova najčešće neke svakodnevne situacije, a ne akcijski filmovi. Iako sam čin snivanja sliči činu budnog promišljanja, moždane funkcije su tijekom sna sasvim drugačije.
"Naš mozak radi u drugačijem biokemijskom stanju kada spavamo", objašnjava Barrett.
Određeni dijelovi našeg mozga postaju manje aktivni, dok se rad drugih pojačava. Na primjer, sekundarni (asocijativni) vizualni korteks, dio mozga gdje se obrađuju slike, postaje daleko aktivniji. Zahvaljujući njemu su naši snovi toliko vizualno živopisni. S druge strane, prefrontalni korteks, kojim filtriramo misli, stišava se.
Kako protumačiti ono što sanjamo?
Deirdre Barrett tvrdi da ne postoji formula kojom možemo tumačiti snove. Ipak, oni svakako predstavljaju prozor u procese našeg uma u stanju snivanja. Čovjek, ipak, provodi čak trećinu života spavajući, a to je zaista veliki dio našeg cjelokupnog života.
U tom pogledu je Freud bio u pravu, smatra Barrett, dodajući da nas je upoznao s idejom da snovi nose neko značenje. Oni nas bliže upoznaju s nama samima.