Prije nekoliko dana na Netflix je stigla nova serija The Breakthrough, koju mnogi gledatelji već nazivaju "najboljom istinitom kriminalističkom dramom posljednjih godina". Radi se o švedskoj seriji od četiri epizode koja istražuje jezivo ubojstvo žene i djeteta u Linköpingu. Serija je trenutačno u top 3 najgledanije serije na toj streaming platformi.
Oprez! Tekst može sadržavati spoilere
Serija je temeljena na istinitom zločinu, dvostrukom ubojstvu iz 2004. u Linköpingu. Drama ne samo da istražuje zločin već i revolucionarnu tehniku koja je navela istražitelje da ga riješe nakon 16 godina. U režiji Lise Siwe i prema scenariju Oskara Söderlunda serija spaja stvarni zločin s ljudskom dramom, fokusirajući se na otpornost obitelji žrtava i istražitelja koji su odbili odustati.
Šokantan zločin koji je zaprepastio Švedsku
Ujutro 19. listopada 2004. mali grad Linköping potresao je nezamisliv čin nasilja. Osmogodišnji Mohammed Ammouri išao je u školu kada ga je maskirani napadač brutalno napao i izbo nožem. Anna-Lena Svensson, 56-godišnja žena koja je slučajno svjedočila napadu, pokušala je intervenirati, ali je također smrtno izbodena.
Ubojstva su bila šokantna ne samo zbog svoje brutalnosti, već i zbog svoje nasumičnosti. Čini se da nema jasnog motiva za zločin. Unatoč intenzivnoj istrazi, koja je uključivala pribavljanje DNK dokaza s mjesta zločina i odbačenog šešira počinitelja, policija nije uspjela identificirati ubojicu.
Slučaj je ubrzo postao poznat kao jedan od najozloglašenijih hladnih slučajeva u Švedskoj, zbog čega su grad Linköping i obitelji žrtava očajnički tražili odgovore.
Nisu mogli zaboraviti slučaj
Više od deset godina ta su ubojstva progonila švedsku policiju. Istražitelji su pregledavali dokaze i tražili i najmanji trag koji bi ih doveo do počinitelja. DNK dokazi, iako ključni, nisu imali podudarnosti u nacionalnim ili međunarodnim bazama podataka.
Obitelji Ammouri i Svensson tugovale su bez ikakvog zaključka. Interes javnosti za slučaj je splasnuo i činilo se da ubojstva možda nikada neće biti riješena. Međutim, došlo je do revolucionarnog napretka. Godine 2020. forenzička genealogija, relativno nova istražna tehnika, postala je ključ za rješavanje slučaja.
Ova metoda, koja je već postala poznata u Sjedinjenim Državama, koristi uzorke DNK za praćenje obiteljskog stabla osumnjičenika kroz javno dostupne genealoške baze podataka.
Nakon 16 godina slučaj je riješen
Prekretnica u slučaju Linköping dogodila se kada se istrazi pridružio genealog Peter Sjölund. Analizirajući DNK dokaze, Sjölund je pratio ubojičino podrijetlo unatrag više od 200 godina, konstruirajući zamršeno obiteljsko stablo koje je na kraju dovelo do osumnjičenika: Daniela Nyqvista.
Nyqvist, koji je tada imao 37 godina, što ga je činilo u ranim 20-ima kada se zločin dogodio, uhićen je u lipnju 2020. Njegov DNK odgovarao je dokazima s mjesta zločina i brzo je priznao ubojstva. Ubojica je na sudu tvrdio da je bio pod utjecajem "glasova u glavi" te da su napadi bili "ničim izazvani". Proglašen je krivim i osuđen na neodređeno vrijeme psihijatrijske skrbi.
Ovo je označilo prvi put u europskoj povijesti da je forenzička genealogija korištena za rješavanje slučaja ubojstva, postavljajući presedan za buduće istrage.