Maja Sever uočila je neobično morsko stvorenje tijekom ljetovanja na otoku Prvić Šepurine kod Šibenika.
"Ovo stvorenjce se nasukalo, nakon fotkanja sam ga vratila natrag u more. Moram priznati da prvi put vidim ovakvog morskog ježinca", napisala je. Ubrzo se saznalo i o kojoj se vrsti radi.
Ovo stvorenjce se nasukalo, nakon fotkanja sam ga vratila natrag u more. Moram priznati da prvi put vidim ovakvog morskog ježinca. Morski HR ziher zna sve o njemu?
Objavljuje Maja Sever u Petak, 26. srpnja 2024.
"Dugobodlji morski jež (Cidaris cidaris), zovu ga još i morski turban ili pak olovka jež. Najčešće ga nalazimo na većim dubinama Sredozemlja i Atlantika, i to na koraljnom, kamenom i šljunčanom dnu. Obično se izvuče udičarskim alatima, ali ga je uvijek dobro vratiti u more, stoga bravo što ste to napravili!" poručilo je Maji uredništvo portala Morski.hr koje je zamolila za pomoć.
Što sve treba znati o dugobodljom morskom ježu?
Dugobodlji morski jež (Centrostephanus longispinus) je vrsta morskog ježa iz porodice Diadematidae. Ova vrsta se može naći u Mediteranu i Atlantskom oceanu, posebice duž obale Portugala, Španjolske i zapadne Afrike.
Ima karakteristične duge bodlje koje mogu dosegnuti dužinu od 20 cm. Tijelo je prekriveno tvrdom ljuskom zvanom "testa", koja je često tamne boje, najčešće crne ili tamnoljubičaste. Bodlje su također tamne, ali mogu imati svjetlije vrhove. Ova vrsta obično nastanjuje kamenite i koraljne grebene na dubinama između 10 i 70 metara, iako se može pronaći i na većim dubinama.
Voli područja s jakim morskim strujama koje donose hranjive tvari. Hrani se uglavnom algama i detritusom. Bodlje joj pomažu da se kreće po kamenitom dnu i hvata hranu. U nekim slučajevima može se hraniti i manjim beskralješnjacima.
Razmnožavanje se odvija vanjskom oplodnjom, ženke i mužjaci ispuštaju svoje gamete u vodu. Larve su planktonske i prolaze kroz nekoliko faza prije nego što se transformiraju u mlade ježeve koji se spuštaju na dno mora.
Dugobodlji morski jež igra važnu ulogu u morskom ekosustavu jer pomaže u kontroli rasta algi, čime održava ravnotežu u koraljnim grebenima i kamenitim staništima. Njegove bodlje također pružaju zaklon i zaštitu manjim morskim organizmima.
Populacije dugobodljih morskih ježeva nisu trenutno ugrožene, ali kao i mnoge morske vrste, suočavaju se s prijetnjama poput zagađenja mora, klimatskih promjena i destruktivnih ribolovnih praksi. Očuvanje prirodnog staništa ključno je za njihov opstanak.
Iako dugobodlji morski jež nije agresivan, njegove duge bodlje mogu izazvati bolne ubode ako se neoprezno rukuje s njim ili ako se na njega slučajno nagazi. Stoga je preporučljivo izbjegavati direktan kontakt i nositi zaštitnu obuću tijekom ronjenja u područjima gdje je prisutan.