Finska je osmi put zaredom rangirana kao zemlja s najsretnijim stanovništvom na svijetu, prema Svjetskom izvješću o sreći objavljenom u četvrtak u povodu Međunarodnog dana sreće koje Hrvatsku rangira na tek 72. mjesto.
Izvještaj o sreći temelji se na podacima Gallup World Polla, koji analizira subjektivne procjene kvalitete života u više od 130 zemalja. Ključni indikator je Cantrilova ljestvica, gdje ispitanici ocjenjuju svoj život na skali od 0 do 10, pri čemu 10 označava najbolji mogući život.
Osim subjektivne procjene, izvještaj uzima u obzir šest ključnih varijabli:
Nordijske zemlje redovito zauzimaju vrh ljestvice jer pružaju stabilnost i sigurnost svojim građanima. Jedan od ključnih razloga finske sreće je i niska nejednakost u dobrobiti među stanovništvom, u usporedbi s državama poput SAD-a.
Koja je finska tajna sreće? New York Times piše - znati kada imate dovoljno. Razgovarali su s Fincima kako bi doznali što Finsku čini tako sretnom u odnosu na druge zemlje. Njihovi ispitanici imali su od 13 do 88 godina, različitih su spolova, seksualne orijentacije, etničke pripadnosti i profesije.
Finci izvlače zadovoljstvo iz vođenja održivog života i financijski uspjeh doživljavaju kao sposobnost zadovoljenja osnovnih potreba, objasnio je Arto O. Salonen, profesor na Sveučilištu istočne Finske, koji je istraživao dobrobit u finskom društvu.
"Drugim riječima, kad znate što je dovoljno, sretni ste", dodao je.
Visoka kvaliteta života u Finskoj duboko je ukorijenjena u nacionalni sustav socijalne skrbi, rekao je gospodin Kiiski (47). "Zbog toga se ljudi osjećaju sigurni da ne budu izostavljeni iz društva", kaže on. Javno financiranje obrazovanja i umjetnosti, uključujući potpore pojedinačnim umjetnicima, daje ljudima poput njegove supruge Hertte, umjetnice, slobodu da slijedi svoje kreativne strasti.
"To također utječe na vrstu posla koji radimo jer ne moramo razmišljati o komercijalnoj vrijednosti umjetnosti. Dakle, ono što mnogi umjetnici ovdje rade je vrlo eksperimentalno", kaže Hertta.
Jani Toivola (45), crnac u državi koja ima 90 posto bijelaca, veći dio života osjećao se izolirano. "Kao crni homoseksualac u Finskoj osjećate se kao da ste jedina takva osoba u prostoriji", rekao je. Međutim, 2011. je postao prvi crni zastupnik u finskom parlamentu, gdje je pomogao voditi borbu za legalizaciju istospolnih brakova.
"Odlučio sam biti optimist, ali ima još tu posla", rekao je Jani. Nakon dva mandata napustio je politiku kako bi se posvetio glumi, plesu i pisanju. Sada živi u Helsinkiju sa suprugom i kćeri te nastavlja zagovarati LGBTQ prava. "Još uvijek mi je čudo što imam kćer i mogu je gledati kako raste", kaže on.
Uvriježeno mišljenje je da je lakše biti sretan u zemlji poput Finske u kojoj vlada osigurava sigurne temelje na kojima se može graditi ispunjen život i obećavajuća budućnost. Ali to očekivanje također može stvoriti pritisak da se opravda nacionalni ugled.
"Vrlo smo privilegirani i znamo svoju privilegiju. Također se bojimo reći da smo nezadovoljni bilo čime jer znamo da imamo mnogo više nego drugi ljudi, posebno u nenordijskim zemljama", kaže studentica Clara Paasimaki (19). "Biti tužan ili nezadovoljan svojim životom smatralo bi se nezahvalnim", dodaje.
Frank Martela, istraživač psihologije na Sveučilištu Aalto, složio se s njenom procjenom. "Činjenica da je Finska najsretnija zemlja na svijetu mogla bi početi stvarati pritisak na ljude. Primjerice - ako su svi Finci tako sretni, zašto ja nisam? Pad na drugo mjesto najsretnijih zemalja moglo bi biti dobro za Finsku", kaže Frank.
"Samo živimo život", dodaje Clarin kolega Matias From (18).
Otkako je emigrirala iz Zimbabvea 1992., Julia Wilson-Hangasmaa (59), počela je cijeniti slobodu koju Finska pruža ljudima da slijede svoje snove bez brige o zadovoljavanju osnovnih potreba. Umirovljena učiteljica sada vodi vlastitu agenciju za zapošljavanje i savjetovanje u selu sjeveroistočno od Helsinkija.
Tuomo Puutio (74) s 15 godina je počeo raditi kao stočar i proizvođač mlijeka. Zahvaljujući finskom školskom sustavu, koji uključuje glazbeno obrazovanje za svu djecu, njegova kći Marjukka uspjela je ostvariti san o karijeri izvan svog sela. "Imate priliku biti violončelist čak i ako ste kći farmera", rekla je.
Glazba je izvor dobrobiti za mnoge Fince. Mnogi pjevaju u zborovima, sviraju ili idu na koncerte. "Glazba, prema kojoj imam strast, otvara mogućnost da se suočite s unutarnjim osjećajima i strahovima. Ona dodiruje dijelove naše duše do kojih inače ne bismo mogli doći", smatra ona.
Mnogi Finci koje je New York Times ispitao kažu da obilje prirode i zelenila ključno za finsku sreću: gotovo 75 posto Finske prekriveno je šumom, a svi imaju mogućnost šetati prirodnim područjima.
"Uživam u miru i kretanju u prirodi. Tamo dobivam snagu. Ptice pjevaju, snijeg se topi, a priroda oživljava. Jednostavno je prelijepo", kaže bivša atletičarka Helina Marjamaa (66). Njena kći Mimmi je učiteljica plesa i seksualna terapeutkinja. Mimmi kaže da je ohrabrena otvorenošću i dubljim razumijevanjem roda i seksualnosti kod novih generacija.
"Mnogi tinejdžeri ne skrivaju kakvi su. Trebamo to poticati", kaže Mimmi.
Eeva Valtonen je gledala transformaciju svoje domovine: od razaranja Drugog svjetskog rata kroz godine obnove do nacije koja se smatra uzorom u svijetu. Njena unuka Ruut iznenađena je što je Finska najsretnija zemlja svijeta. "Da budem iskrena, Finci ne izgledaju baš sretno", kaže ona.
Možda je to zapravo tajna njihovog ranga na listi najsretniji zemalja - nisu puno sretniji od ostalih, ali su njihova očekivanja zadovoljstva razumnija i ne pokoleba ih ako se očekivanja ne ispune.
"Mi ne kukamo", zaključuje Ruut.