PREMA posljednjim istraživanjima agencije Ipsos, 90 posto roditelja izjavilo je da uopće ne zna što im djeca rade na internetu. Šokantan je to podatak zato što djeca sve mlađe dobi, pa čak i predškolske, dolaze u doticaj s tehnologijom. Tehnologija kao takva ne mora nužno biti negativna, no postaje onda kada nema ograničenja.
Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba i Hrabri telefon proveli su istraživanje koje je pokazalo da 45 posto predškolske djece u Hrvatskoj samostalno koristi internet, a čak četvrtina roditelja svojim predškolcima ne postavlja pravila vezana uz korištenje elektroničkih uređaja.
Suočeni s novim izazovima, roditelji često ne znaju kako reagirati, a posebice kako zaštititi vlastito dijete od mogućih negativnih utjecaja na internetu. U svemu ovome potrebno je znati da i djeca imaju percepciju o internetu i promišljaju o pitanjima poput sigurnosti, o influencerima i sličnim aktualnim temama, a njihov stav poprilično je jasan.
Nasilje počinje komentarima
Više od polovice djece, njih 54 posto, smatra da se nasilje na internetu počinje događati u takozvanoj sekciji za komentare na YouTubeu. Platforma YouTube na prvom je mjestu kada je riječ o vremenu provedenom na internetu, pa tako "klinci" gledaju videosadržaje tijekom čak 88 posto vremena provedenog online.
Sve ove podatke iznijela je agencija Kvaka, koja je tijekom studenog i prosinca protekle godine provela istraživanje o odgovornom korištenju tehnologije. Ispitano je 258 različite djece u dobi od 11 do 13 godina s ciljem da se otkrije njihova percepcija interneta. S obzirom na činjenicu da 54 posto te djece smatra da se nasilje događa u komentarima te da je uglavnom riječ o uvredama i poniženjima, postavlja se pitanje kako zaštititi djecu.
"Mislim da je jako važno djeci objasniti sve opasnosti interneta prije nego što se njime krenu koristiti, možda neke stvari koje su nama odraslima zdravorazumske njima nisu. Međusobno učenje, i nas od njih i njih od nas, postat će nužnost", mišljenje je podijelila Nevena Rendeli Vejzović, poznata televizijska voditeljica te poduzetnica i influencerica. Svojim djelovanjem napravila je pozitivan iskorak glede sigurnosti na internetu kada je 2022. godine u studenom sudjelovala u projektu Škola odgovornog influencanja, koju je pokrenuo Centar za sigurniji internet uz podršku kompanije A1 Hrvatska.
"Zaboravljamo tri ključne stvari"
Škola je zapravo digitalna platforma namijenjena influencerima i svima koji to žele postati. U toj školi se kroz šest modula učilo o tome što znači biti odgovoran influencer. Nevenu je to podsjetilo na tri važne stvari koje, kako kaže, zaboravljamo.
"Te stvari su prije svega odgovorno ponašanje na društvenim mrežama. Ono je možda i važnije nego u stvarnosti jer te vidi više ljudi, utječeš na više ljudi i postoji velika mogućnost da će mlađe osobe kopirati tvoje ponašanje. Druga stvar, često zaboravljamo tko nas sve na društvenim mrežama 'gleda', na koji način komuniciramo i zašto trebamo paziti na jezik i način komunikacije. Treća stvar, na društvenim mrežama najranjivija skupina su djeca, zbog njih je ovo sve što sam navela još važnije", istaknula je Rendeli Vejzović.
Kaže da na nasilje na društvenim mrežama nikako ne treba odmahnuti rukom jer ignoriranje dovodi do ozbiljnih posljedica. S nasiljem, prema njezinim riječima, treba postupati vrlo rigorozno. "Srezati ga u korijenu. Razgovarati s djecom, učiteljima, psiholozima, alarmirati druge roditelje i ne odmahivati rukom: 'ah, to su djeca'. Nedavni tragični događaji u Srbiji pokazuju dokud odmahivanje rukom može dovesti i samo pravovremenom reakcijom cijele zajednice takvo što možemo spriječiti", kaže Rendeli Vejzović.
"Influencing može biti karijera, ali..."
Osim škole influencanja, A1 Hrvatska pridaje važnost temama sigurnijeg interneta i kroz brojne druge projekte. Najnoviji projekt Bolji online platforma je putem koje A1 Hrvatska želi učiniti internet boljim i sigurnijim mjestom. Možda i najveća korist ove platforme je statistički podatak da 80 posto djece iz spomenutog istraživanja o korištenju tehnologija smatra da smo jedni prema drugima gori online nego uživo.
Zato je platforma Bolji online prožeta savjetima, korisnim člancima i informacijama koje skreću pažnju na ono što bi svaki korisnik interneta trebao imati na umu tijekom vremena provedenog online.
Ne samo da provode vrijeme online, već današnja djeca u dobi od 11 do 13 godina imaju želju postati YouTube zvijezde odnosno influenceri.
"Influencanje već i jest stvarni posao mnogima. No, kao i sa svim drugim poslovima, važno je djecu naučiti da novac ne pada s neba i da se svaki posao mora odraditi kako bi dao rezultate. To što se nekima čini da je influencerstvo lagan put do brze zarade potpuno je pogrešno. Na vrhu ih je tek nekoliko, ostali se trude, ali sigurno ne mogu od toga živjeti", zaključuje Nevena Rendeli Vejzović.
Dodaje da treba biti realan u očekivanjima i okušati se i u toj karijeri, no tvrdi sljedeće: "Ako to nije za vas, nikakva drama. Također, podloga u stvarnom životu za mene je nužna za uspjeh i na društvenim mrežama. Ne možeš postojati samo virtualno, to su gluposti. Realan biznis se zasniva na kombinaciji puno poslova u stvarnom životu, a društvene mreže mogu biti nadogradnja."
"Roditelji trebaju naučiti odgajati djecu u digitalnom dobu"
Lažna slika o vrijednostima, laka zarada i popularnost, sve su to ciljevi koje sebi dijete može zacrtati na internetu, no često može i zalutati. Tomislav Ramljak iz Centra za sigurniji internet kaže da se roditelji trebaju pripremiti na to da djecu odgajaju u digitalnom dobu.
"Neophodno je educirati djecu od predškolske dobi vezano za sigurno korištenje tehnologije. Nažalost, i u osnovnoj školi ima jako malo sati na kojima se uči o ovoj temi i potrebno joj je posvetiti više školskih sati. Također, nužno je da se roditelji uključe i posvete neko vrijeme kako bi naučili odgajati djecu u ovom digitalnom dobu. Trebamo postati svjesni da danas djeca provode jako puno vremena u virtualnom svijetu, neka čak i više nego u stvarnom", rekao je Ramljak.
Po istraživanjima agencije Kvaka, nakon YouTube platforme drugo mjesto zauzima popularna društvena mreža TikTok. Sadržaji tamo mogu biti zabrinjavajuće prirode, pa Ramljak upućuje na to kako se nositi s novim trendovima.
"Neophodno je razgovarati s djetetom o sadržaju koji gleda i reći mu da nisu sve informacije istinite na internetu. Najbolja prevencija je vrijeme koje će roditelj ili skrbnik provesti razgovarajući o sadržaju koji se može pronaći. Ključno je da se djetetu objasni da ako vidi neki sadržaj koji ga uznemiruje ili plaši, prestane gledati i porazgovara s odraslom osobom od povjerenja", ističe Tomislav Ramljak i dodaje da djeca ispod 13 godina ne bi ni trebala imati TikTok. S druge strane, daje savjet kako potaknuti dijete da se otvori roditeljima.
"Pustite da dijete bude učitelj, neka objasni i pokaže kako funkcionira TikTok i već ćete po predloženom sadržaju vidjeti što dijete gleda i ima li razloga za zabrinutost", zaključuje.
Reakcija je najvažnija
U slučaju da se dijete ne osjeća dobro na internetu, važno je skrenuti pažnju na to da pomoć postoji. 0800 606 606 besplatni je telefon Centra za sigurniji internet kako za roditelje tako i za djecu. Osim linije pomoći, ova institucija pruža i mogućnost prijave nasilja, ali i neprikladnih sadržaja.
Tu je i spomenuta platforma Bolji online koja nudi mnoštvo edukativnih članaka i intervjua koji roditeljima, ali i djeci mogu poslužiti kao orijentir za to na što trebaju obratiti pažnju na internetu. Sačinjen je od zanimljivih podataka, statističkih pokazatelja, ali i razgovora iz prve ruke.
Sadržaj donose Index i A1 Hrvatska u skladu s najvišim profesionalnim standardima.