Foto: ESA, NASA
AMERIČKI predsjednik Donald Trump prekjučer je NASA-i dao u zadatak koncentrirati se na istraživanje Marsa, s krajnjim ciljem slanja ljudske misije ondje tijekom 2030-ih. Tim povodom pozabavili smo se aktualnim stanjem; tko i u kolikoj mjeri istražuje Mars.
>>> Trump popisao zakon o misiji NASA-e na Mars <<<
Dospjeti u Marsovu orbitu vrlo je složen zadatak; što zbog tehničkih (kvar na opremi u slučaju sonde Nozomi) što zbog ljudskih razloga (metričke mjere greškom zamijenjene američkim u slučaju sonde Mars Climate Orbiter), čak dvije trećine misija upućenih k njemu bile su neuspješne.
Prve sonde upućene k Marsu poletjele su još tijekom žestoke svemirske utrke 1960-ih, kad su se Sovjetski Savez i Sjedinjene Države natjecale za prestiž u osvajanju svemira. Danas se ondje nalazi osam misija; šest u orbiti i dvije na površini.
U ORBITI
2001 Mars Odyssey (SAD)
Najdugovječniji umjetni satelit u Marsovoj orbiti ondje je dospio još 2001. godine. Zahvaljujući podacima koje je prikupio, znamo da ispod površine postoji voda u tekućem stanju, a izmjerio je i nivo radijacije ondje. Ime je, inače, dobio u čast Arthuru C. Clarkeu i njegovu djelu 2001: Odiseja u svemiru.
Mars Express (EU)
Izvrsni europski komad hardvera bjesomučno niže orbite od 2003. godine. Snimio je prve detaljne fotografije marsijanske površine i mapirao je, otkrio metan u atmosferi te prikupio velike količine podataka o sićušnom mjesecu Fobosu. Njime je do Marsa stigao i lander Beagle 2, no ovaj se tijekom slijetanja razbio o tlo.
Mars Reconnaissance Orbiter (SAD)
Otkrio tekuću vodu na površini Marsa. Osim potrage za vodom u bilo kojem agregatnom stanju, on proučava vremenske prilike i uvjete na površini, traži najprikladnija mjesta za slijetanje budućih misija i služi kao relej prema Zemlji za ostale misije; zapravo, kući je poslao više podataka - gotovo 300 terabajta - nego sve ostale interplanetarne misije zajedno.
Mars Orbiter Mission (Indija)
Poznat i kao Mangalyaan, prvi je pokušaj Indije da dospije do Marsa. Proučava atmosferu (s naglaskom na metan i ugljikov dioksid) i uvjete na površini, a na glasu je i kao najjeftinija misija koja je ikad krenula k Crvenom planetu.
Maven (SAD)
Proučava atmosferu i klimu Marsa te traži tragove vode i organske komponente na njegovoj površini. Poseban interes posvećen je povijesti atmosfere; pretpostavlja se kako je nekoć davno ovaj planet obilovao vodom u tekućem stanju, a na MAVEN-u je da utvrdi zašto je došlo do njena gubitka.
Trace Gas Orbiter (Rusija/EU)
TGO skenira atmosferu u potrazi za metanom i drugim plinovima, koji bi mogli poslužiti kao dokaz za geološke i biološke aktivnosti na površini ili ispod nje. Sekundarne misije su mu mjerenje stupnja radijacije u orbiti i fotografiranje tla. U paru s njim ondje je pristigao i lander Schiaparelli, no razbio se o tle prilikom slijetanja.
NA POVRŠINI
Opportunity (SAD)
Pažljivo se krećući površinom nepoznata svijeta još od 2004. godine, Opportunity je pronašao dokaze kako je na Marsu nekoć postojala voda u tekućem stanju. Čak štoviše, čini se kako je vode bilo dovoljno za razvoj života, što će reći kako u tom slučaju negdje postoje i ostaci tih bića.
Curiosity (SAD)
Najsloženiji stroj ikad poslan na površinu nekog drugog nebeskog tijela. Ključni zadatak bio mu je utvrditi je li Mars ikad u svojoj prošlosti imao uvjete za postojanje života, što je uspio već tijekom prve godine svog boravka ondje. Zahvaljujući ovom laboratoriju na šest kotača danas znamo kako je ondje zaista postojala voda u tekućem stanju, kao i kemijski elementi ključni za razvoj života. Aktualni cilj mu je utvrditi kada i kako je nekoć perspektivan svijet postao mrtav komad kamena na nebu.