IAKO je njihovo naslijeđe često zapostavljeno, mnoge hrabre žene uspijevale su prokrčiti svoj put kroz povijest i ostaviti neizbrisiv trag. Od inovativnih znanstvenica, preko kraljica piratstva, pa do boraca u ratovima, ove žene podigle su pojam junakinje na višu razinu.
Prva žena u svemiru
Valentina Tereshkova postala je prva žena koja je poletjela u svemir 1963. godine u svemirskom brodu Vostok 6. Prije toga, godinama je radila kao tekstilna radnica u tvornici, a hobi joj je bio amatersko padobranstvo. Priključila se posadi Vostok 6, nakon što je izabrana među 400 kandidata koji su izborili put u finale.
Pionirka avijacije
Amelia Earhart bila je prva avijatičarka koja je preletjela Atlantski ocean 1928. godine. Za ovo dostignuće, Sjedinjene Američke Države dodijelile su joj nagradu – US Distinguished Flying Cross. Često je citirana njena izjava: "Žene trebaju pokušavati raditi iste stvari kao i muškarci. Čak i ako ne uspiju u tome, time daju poticaj drugima." Svoj život je tragično završila, misteriozno nestavši tijekom leta 1937. godine.
Prva inženjerka
Elisa Zamfirescu bila je prva inženjerka. Diplomirala je na Kraljevskoj tehnološkoj akademiji u Berlinu 1912. godine, nakon što je prethodno u svojoj rodnoj Rumunjskoj bila odbijena zbog, u to vrijeme, prevlađujuće mizoginije. Godinama je radila u rumunjskom Geološkom institutu, a angažman je prekinula kako bi vodila bolnicu za ranjenike tijekom Prvog svjetskog rata. Nakon umirovljenja, zalagala se kao aktivistica za razoružanje.
Ona je izumila kevlar
Stephanie Kwolek bila je američka kemičarka koja je izumila kevlar, materijal neprobojan za metke, te iz tog razloga korišten, između ostalog, i za pancire. Tijekom 1995. godine, postala je tek četvrta žena koja je primljena u američku Kuću slavnih za pronalazače. Iako najpoznatiji po primjeni u oružanoj industriji, upotreba kevlara prisutna je i kod proizvodnje teniskih reketa, čamaca, aviona, skija, konopaca, kablova i guma.
Jedna od prvih neurokirurginja na svijetu
Sofia Ionescu bila je rumunjska neurokirurginja, koja se ovim poslom bavila čitavih 47 godina i u tom dugom razdoblju prošla kroz svaku pojedinačnu proceduru koju je znanost u ovom području poznavala u to vrijeme. Smatra se jednom od prvih neurokirurginja na svijetu. U ovu profesiju uvučena je uslijed jedne tragedije. Naime, u mladosti, jedan od njenih bliskih prijatelja preminuo je od posljedica infekcije, koju je zadobio tijekom operacije na mozgu.
Neuhvatljiva špijunka
Nancy Wake bila je saveznička pilotkinja tijekom Drugog svjetskog rata. Osobno je spasila 200 srušenih pilota da ne dopadnu u ruke Nacističke Njemačke. Uspjela je preživjeti četiri dana ispitivanja Gestapa, dići u zrak nacističko skladište, kao i ucjenu glave na 5 milijuna franaka. Uz to, uspjela je golim rukama ubiti jednog pripadnika SS snaga jednim udarcem u grlo.
Nasljednica Džingis-kana
Khutulun je daleka potomkinja legendarnog osvajača Džingis-kana. Otac ju je odgajao u vojničkom duhu, te je postala vješta ratnica. Da bi se stupilo u brak s njom, prethodno je trebalo savladati izazov koji je ona sama postavila, navodi Factinate. Onaj koji je prvi savlada u hrvanju imao bi tu čast uzeti je za ženu, a ako izgubi, morao bi joj dati konja. Legenda kaže da je Khutulun osvojila preko 10.000 konja.
Najodlikovanija žena u povijesti ratovanja
Milunka Savić bila je srpska ratna junakinja tijekom Balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata. Stupivši u vojsku tako što se uspješno pretvarala da je muško, Milunka Savić postala je jedna od najodlikovanijih žena u povijesti ratovanja, dobivši odlikovanja od Francuske, Rusije, Engleske i Srbije.
Grand Prix dama
Eliska Junkova bila je čehoslovačka automobilska trkačica. Nije samo sudjelovala u sportu kojim dominiraju muškarci, već je u njemu bila i vrlo zapažena. Smatra se jednom od najvećih vozačica u povijesti Grand Prixa.
Sendlerina lista
Irena Sendler bila je poljska medicinska sestra i humanitarka koja je rukovodila Pokretom otpora u Poljskoj tijekom nacističke okupacije. Bila je vođa dječjeg odjela u Žegoti i uz pomoć ostalih članova Žegote uspjela je prokrijumčariti 2500 židovske djece iz Varšavskog geta i dati im lažne dokumente. Ne računajući diplomate koji su Židovima tijekom rata dodjeljivali vize, Sendler je spasila više Židova nego bilo koji drugi pojedinac tijekom Holokausta.
Najpoznatija slikarica baroka
Artemisia Gentileschi bila je jedna od najpoznatijih slikarica baroka koja je doživjela umjetničku slavu u vrijeme kada ženama nije bilo dopušteno čak ni pohađati umjetničke akademije. Slikaricu je seksualno napao kolega njenog oca, koji je također bio slikar, i potom je bila podvrgnuta iscrpljujućem sudskom procesu. Silovatelj je na kraju bio osuđen, ali nikada nije odslužio kaznu. Artemisia je ostala zapamćena i po slici "Judita ubija Holoferna" za koju mnogi smatraju da je nastala kao izraz osvete za nepravedno suđenje kroz koje je prošla.
Samurajka
Tomoe Gozen bila je legendarna samurajka iz 12. stoljeća. Budući da je bila vješt strijelac, zvali su je "ratnica koja vrijedi za tisuću drugih". Bila je jedna od mnogih samurajki koja se borila sa svojim muškim suborcima.
Kraljica pirata
Ching Shih je bila prostitutka koju su početkom 19. stoljeća zarobili pirati. Nedugo zatim, već je bila udana za piratskog kapetana, Chenga I. Kada je on poginuo, zauzela je njegovo vodeće mjesto i ubrzo postala kapetanica svoje vlastite flote koju je povećala do 1800 brodova. Kao jedna od najpoznatijih gusarica svih vremena, zapovijedala je tijekom svoje piratske karijere vojskom od 40.000-80.000 pirata.
Prva programerka
Ada Lovelace bila je engleska matematičarka i autorica. Poznata je po svom radu na projektu The Analytical Engine, mehaničkom kompjuteru opće namjene. Bila je prva koja je shvatila da stroj može imati i druge namjene osim jednostavnog računanja, postavši time prva svjetska programerka.