Sadržaj nastao u suradnji s: Kaufland
SVAKOG JUTRA u 7 sati Luka Jalžabetić započinje radni dan. Najprije pregledava popis donirane hrane i potrepština koje kasnije doprema u skladište. Sortira ih u pakete i dijeli onima koji te pakete najviše trebaju. Iako djeluje kao rutinski proces, važan je za one koje javnost često ne vidi - najugroženije građane.
Teža su vremena nego prije, komentira Luka. Uzrokovala ih je i inflacija, govori, a samim time porastao je broj građana kojima je potrebna pomoć. Na adresi Heinzelova 64/66 prije dvije godine otvoren je prvi socijalni dućan u logističkom skladištu Crvenog križa u Zagrebu. Ujedno je tamo i prva hrvatska banka hrane.
"Takve osobe teško traže pomoć, najčešće ih potakne netko od susjeda koji je u istoj životnoj situaciji, a mi im pokušavamo kroz slušanje i razgovor olakšati da se ne osjećaju odbačeno i da su kod nas dobrodošli bez osuđivanja", potvrđuje Jalžabetić.
Radi kao voditelj socijalnog dućana, a u skladištu je još pet suradnika. Kada zatreba, pomaže im i velika baza volontera. Socijalni dućan Crvenog križa trenutačno ima 550 korisnika, od kojih je 200 samaca, ali i 122 malodobne djece.
"Ovdje u socijalnom dućanu pružamo uslugu najugroženijim građanima Zagreba koji ispunjavaju takve uvjete. Korisnici mogu postati oni koji su u sustavu socijalne skrbi i primaju minimalnu naknadu ili osobe van socijalne skrbi, ovisno o visini novčanog primitka za prethodnu godinu", nadodaje Jalžabetić.
"Nakon obrade dokumentacije i zahtjeva, ako ostvare potrebne uvjete, mi ih kontaktiramo", opisuje procese ovaj voditelj.
Svaki dan od jutra do 15:30 sati dijele se paketi. Sastoje se uglavnom od osnovnih prehrambenih proizvoda kao što su sol, brašno, šećer i ulje. Tu se nađu grickalice, mljeveno meso, pekarski proizvodi, povrće i voće. Često se zato traži proizvod više za higijenu, poput šampona, četkica za zube i kaladonta te sredstava za čišćenje.
Proizvodi s duljim rokom trajanja, poput riže, tjestenine i konzervirane hrane uvijek su dobrodošli, potvrđuje voditelj socijalne samoposluge.
"Nažalost, nema povećanja donacija, no u pravilu još uvijek uspijevamo prikupiti dovoljno za minimalne potrebe ljudi", ukazuje Jalžabetić. Naime, porastom cijena hrane raste i broj osoba u potrebi, potvrđuje.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, u sustavu socijalne skrbi trenutačno je oko 44 tisuće korisnika zajamčene minimalne naknade, a značajan broj njih živi upravo u Zagrebu. Sve češće pomoć traže i oni koji nisu službeno u sustavu.
Osim donacija građana bitne su i donacije trgovačkih lanaca jer utječu s količinom na rad socijalnih dućana, pa tako i ovog u Heinzelovoj. Jedan od njih je Kaufland, koji je u posljednjih šest godina donirao 1300 tona voća i povrća, više od 385.000 proizvoda pred istekom roka trajanja te više od 911.000 pekarskih proizvoda.
Trgovine Kauflanda doniraju hranu dva puta tjedno onima koji su u Registru posrednika u lancu doniranja hrane, a to su npr. Hrvatski Crveni križ i mreža Caritasa u Hrvatskoj, potvrđuje Iva Čabraja, voditeljica odjela Društveno odgovornog poslovanja u Kauflandu.
"Pri odabiru prehrambenih proizvoda oslanjamo se na procjenu i trud koji ulažu naši educirani zaposlenici u trgovinama. Svakodnevno vode brigu o svježini voća i povrća te odvajaju one proizvode koji nisu prikladni za prodaju, ali su i dalje sigurni za konzumaciju. Na kraju dana pregledavaju pekarske proizvode koji se nisu prodali te ih pripremaju za donaciju", komentira Čabraja.
Sada po donacije posrednici dolaze i u Kauflandove trgovine te u njima preuzimaju proizvode koji se taj dan nisu prodali. Ovaj korak dio je Kauflandove kampanje Reci neću hrani u smeću kojom se pomaže socijalno ugroženim građanima, ali i apelira na smanjenje otpada, jednom od ključnih problema u Hrvatskoj, potvrđuje Čabraja.
"U kućanstvima voće ili povrće često završi u smeću jer ima udubljenje ili ne zadovoljava visoke standarde "ljepote". Prehrambeni se proizvodi bacaju čim se približi rok trajanja, a poražavajuća je činjenica da je u većini slučajeva ta hrana i dalje jestiva. Zalažemo se za to da se hrana ne baca bez razloga te da hranu cijenimo kako ona to i zaslužuje", nadodaje Čabraja.
Prema dostupnim podacima i Eurostatu iz 2024., oko 53 posto ukupnog otpada od hrane nastaje u kućanstvima, i to u prosjeku 70 kilograma po stanovniku, 47 posto pripada nekoj od faza lanca opskrbe hranom u poslovnom sektoru, a unutar toga samo 8 posto pripada velikim trgovačkim lancima. Prekomjerno bacanje hrane okolišni je, ali i socijalni problem kojemu se može stati na kraj ako ga građani osvijeste, tvrdi Čabraja.
Pomoć u donacijama ne mora uvijek biti isključivo ili samo u hrani. Donacije higijenskih potrepština, dječjih pelena ili sredstava za čišćenje jednako su dragocjene, baš kao i svaka ruka volontera spremna odvojiti nekoliko sati. To najbolje zna i voditelj socijalnog dućana Luka Jalžabetić, koji je krenuo volontirati prije više od deset godina, a sada je zaposlenik Hrvatskog Crvenog križa.
"Mislim da je najbitnije čuti da su ljudi zadovoljni našim radom i da smo im uspjeli pomoći bar u jednom dijelu života. Osobe koje dolaze u socijalnu samoposlugu nisu ovdje svojom krivicom i ne treba ih izolirati iz društva, nego im pomoći koliko je u našoj moći", ukazuje Jalžabetić.
"Uvijek postoji želja za više donacija. Ovisno o njima, toliko možemo i podijeliti paketa. Zahvaljujem svim donatorima i apelirao bih na sve ostale da doniraju ili da se priključe na bilo koji drugi način u Crveni križ", zaključno će Luka Jalžabetić.
Sponzorirani sadržaj donose Index i Kaufland prema najvišim profesionalnim standardima