ZA ONE koji ovog ljeta zbog pandemije i ekonomske krize ne znaju kamo bi na godišnji odmor, popularna stranica Slavorum napravila je popis deset izoliranih otoka koje bi trebali istražiti.
S obzirom na to da Slavorum prati više od milijun korisnika Facebooka, jasno je da je ovo ogromna promocija manje poznatih hrvatskih otoka među slavenskom publikom.
Deset otoka koje preporučuju su:
1. Lastovo
"Općina Lastovo naziv je za skupinu od 46 otoka s ukupnom populacijom od 792 osobe. Najveći otok i njegov najveći grad nazivaju se i Lastovom. Otok je poznat po venecijanskoj arhitekturi iz 15. i 16. stoljeća, jer je u jednom trenutku bio pod mletačkom vlašću. Prekrasan krajolik, čista voda i šume koje prekrivaju 70 posto otoka privlače turiste svake godine, pa je hrvatska vlada 2006. godine otok i njegov arhipelag proglasila parkom prirode. Do Lastova možete doći iz Splita ili Dubrovnika trajektom, putovanje traje oko četiri sata", piše Slavorum.
2. Silba
"Silba je mali otok u sjevernoj Dalmaciji. Službeno ima 292 stanovnika, no taj broj varira u sezoni. Na otoku nije dopušten promet pa je cijelo područje velika pješačka zona. Silba je poznata po brojnim malim plažama i uvalama, a ono što je sjajno kod nje je da vam treba samo deset minuta ili manje do najbliže plaže, bez obzira na to gdje se nalazili", ističe Slavorum.
3. Iž
Ovaj mali otok nedaleko Zadra ima 615 stanovnika, a zapisi o prvim doseljenicima datiraju iz 1266. godine. Glavne djelatnosti na otoku su plovidba, ribolov, uzgoj maslina i grnčarstvo.
4. Šćedro
Ovaj otok smješten je uz južnu obalu Hvara te ima samo 30-ak stanovnika. Zaštićen je kao park prirode, a zemljište na otoku vrlo je plodno i korišteno je za uzgoj žita. Tu je dominikanski samostan osnovan 1465., ali je napušten u 18. stoljeću.
5. Susak
"Otok se geološki razlikuje od ostalih hrvatskih otoka po tome što je uglavnom oblikovan od sitnog pijeska položenog na vapnenačku stijenu. Budući da je njegov položaj prilično udaljen od kopna, a mnoge su kulture vladale i ostavile trag na otoku, stanovnici Sušaka imaju mnogo jedinstvenih tradicija. Neke su tradicije izvorno otočke, poput jezika i jedinstvene nošnje, dok su druge poput kuhinje spoj raznolikih običaja iz južne i srednje Europe", piše Slavorum.
6. Palagruža
Najudaljeniji hrvatski otok većinom je nenaseljen, osim osoblja svjetionika i povremenih turista ljeti. Do njega se može doći gliserom, a putovanje s Korčule traje dva do tri sata.
7. Vele Srakane
Vele Srakane i Male Srakane dva su otoka koja se nalaze u blizini Lošinja. Iako su Vele Srakane 1931. imale 200 stanovnika, danas je taj broj pao na svega tri.
"Otok ima malu crkvu i nema automobila, dućana i tekuće vode. Međutim, struja je dostupna. Njegovu luku čine dva betonska pristaništa koja nisu pogodna za duže zadržavanje, a obala sadrži brojne grebene, što znači da bi brodovi trebali biti na tlu, a ne usidreni. Na Veloj Straži nalaze se ostaci prapovijesnog naselja", navodi autorica članka.
8. Sušac
Sušac je mali, udaljeni otok u Jadranskom moru. Na otoku se nalaze svjetionik iz 19. stoljeća i malo jezero. Postoje arheološki podaci koji pokazuju kako su Iliri naselili otok u prapovijesti, međutim, otok je danas nenaseljen.
9. Biševo
Još jedan mali otok u Jadranu, nalazi se pet kilometara jugozapadno od otoka Visa i ima 15 stanovnika. Ovdje je 1050. godine utemeljen benediktinski samostan, ali napušten je dva stoljeća kasnije zbog opasnosti od gusara. Njegova glavna atrakcija su plaža Porat i Plava špilja smještena na istočnoj strani otoka, a do nje se može pristupiti samo brodom.
10. Žirje
Žirje je otok smješten na šibenskom arhipelagu, ujedno i najudaljeniji stalno naseljeni otok u šibenskom arhipelagu, navodi Slavorum.