Foto: Index
UDRUGA bivših studena splitskog FESB-a organizirala je ovog tjedna u sklopu Festivala znanosti seriju znanstvenih kafića na katu kavane Lvxor na Peristilu. Znanstvenici su na jednostavan način blizak širokoj publici pričali o aktualnim temema iz znanosti.
Nakon Ozrena Polašeka koji je govorio o kraju znanosti i Ivice Puljka koji se bavio temom "Odakle smo? Što smo i kamo idemo?", danas je o koristima cijepljenja izlagala epidemiologinja Vesna Barišić iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo.
Za sve generacije
Atmosfera je bila opuštena, zanimljivo predavanje privuklo je posjetitelje svih generacija, a znanstveni kafić nisu poremetili ni veseli svatovi koji su izašli na trg iz Svetog Duje.
"Koncept kafića je pokrenuo FESB, bivši studenti, o važnoj znanstvenoj temi razgovara se u prostoru u koji ljudi rado dođu, u kafiću. Predavanja drže vrhunski eksperti. Kompetentni ljudi pričaju o važnim i zanimljivim temama. Može doći tko god hoće, osnovni smisao je popularizacija znanosti", kaže Janoš Terzić, jedan od organizatora.
"Dolazi mlađa publika, ali i ljudi u ozbiljnim godinama. Prava je znanost zanimljiva, mnogi ljudi su zainteresirani. Sinoć se nije moglo ući na predavanje profesora Puljka. Bude i onih koji slučajno svrate pa ostanu jer ih zainteresira tema", kaže Terzić.
Cijepljenje je sačuvalo milijune života
"Zadnjih šest godina zamijetili smo pad stupnja procijepljenosti, rezultat je pojava bolesti koje nismo imali dosad. Zato smo ove godine imali veći broj oboljelih od ospica, prije dvije godine isto. Mislim da je dobro podsjetiti ljude zašto se korisno cijepiti. Ne zato što je to obvezni kalendar, nego zato što mi bolesti imamo, samo ih ne vidimo na prvi pogled", kaže Barišić.
"Roditelji imaju pravo biti zabrinuti za svoju djecu, ali trebaju se i pravilno informirati. Ne samo jednostrano, slušati samo one koji ih plaše, nego čuti i kako zaštititi svoje dijete", tvrdi epidemiologinja.
"Cijepljenje je ekstremno važna tema, cijepljenje kao medicinski postupak sačuvalo je milijune života, a danas svjedočimo brojnim komentarima koji kritiziraju cijepljenje, što po meni nema prave utemeljenosti. Cijepljenje je prava blagodat, jedna od najboljih medicinskih inovacija", ustvrdio je Terzić predstavljajući večerašnju temu i kolegicu.
Bake i djedovi koji žele čuvati unuke u Austriji i Švicarskoj najprije se moraju cijepiti protiv hripavca
Barišić je govorila o deset bolesti protiv kojih se cijepimo.
"Hripavca imamo povremeno uglavnom kod male djece, nije rijedak niti u Europi, može nam doći, možemo se zaraziti. 2014. je bilo 40 tisuća oboljelih. Najveće je obolijevanje u prvoj godini života, djeca ne mogu stvoriti imunost s prvom dozom cjepiva, potrebno je primiti, tri odnosno četiri doze. Neke zemlje posežu za dvjema mjerama. Cijepljenje trudnica pokazalo se korisnim bez nuspjava, a druga je da se traži da članovi obitelji budu cijepljeni tako da mi u Zavodu imamo zahtjeve baka i djedova koji odlaze čuvati svoje unuke u inozemstvo, konkretno Švicarsku i Austriju, da se cijepe bez obzira na dob jer je pedijatar rekao da ne može doći čuvati unuka ako nije cijepljen, odnosno, cijepljena", kaže Barišić.
Najveći broj oboljelih je u Njemačkoj.
"Zemlja je to za koju kruže dezinformacije u Hrvatskoj kako ima neobavezno cijepljenje i veliku procijepljenost. Netko tko ima veliki broj oboljelih, ne može imati visoku procijepljenost", ustvrdila je Barišić.
"Dječju paralizu nemamo od 2002. godine. U nekim zemljama, kao što su Afganistan, Nigerija i Pakistan imamo endemsku cirkulaciju, stalno prisutno oboljele. Te zemlje djeluju jako daleko, ali naša vojska odlazi u Afganistan i mi ih cijepimo protiv dječje paralize i niza ostalih bolesti. Znamo i da dio populacije odlazi raditi u Afriku, Jugostičnu Aziju u potrazi za kruhom. Uvijek nam se može dogoditi da se bolest vrati", kaže Barišić.
U Rumunjskoj u godinu dana gotovo pet tisuća oboljelih od ospica
Cjepivo protiv ospica, rubeola i zaušnjaka prima se s navršenih godinu dana.
"Ospice su nam u žiži javnosti. 2015. i 2017. vraćaju se kako pada procijepljenost. One traže 95 postotnu procijepljenost populacije kako nam unos bolesti izvana ne bi ostao u populaciji. Morate voditi računa i da imate dio populacije koji se ne može cijepiti. Mi svojim cijepljenjem štititmo i njih, ospice nisu jednostavna bolest koja je praćena osipom", kazala je Barišić.
Od ožujka 2016. do konca veljače ove godine u Europi je od ospica oboljelo 5881 osoba, a najveći broj oboljelih je u Rumunjskoj, 4.793. Bilo je i 21 umrlih.
"Dominantno su oboljevala djeca do četiri godine. Procijepljenost djece prvom dozom do pete godine je 36, odnosno, 31 posto drugom dozom do 10 godina. Ta epidemija bila je i izvor epidemije za Irsku, Belgiju i Austriju. Ospice nam stalno dolaze, hoće li ostati, hoće li te osobe zaraziti druge, sve ovisi o tome na što nalete, otprilike kao lisica u kokošinjcu. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, endemsku transimisiju ospica, kada postoje oboljeli koji stalno zaražavaju druge, imamo i u BiH. To su naši susjedi, blizu su, imali su jako veliki broj oboljelih kada su bile poplave u Srbiji, Hrvatskoj i BiH. Bila je migracija stanovnika pa se bolest lakše širila", kazala je Barišić.