DESETAK dana prva na YouTubeovom trendingu za Hrvatsku bila je Anastasija Ražnatović, kći turbofolk pjevačice Svjetlane Ražnatović Cece i Željka Ražnatovića Arkana, ubijenog zapovjednika paravojne postrojbe Srpska dobrovoljačka garda protiv kojeg je Haški sud 31. ožujka 1999. podigao optužnicu.
Nakon toga s prvog mjesta maknuo ju je srpski glazbenik Saša Kovačević, a otprije nekoliko dana tron drže bosanskohercegovački reperi Jala Brat i Buba Corelli s novom pjesmom "Bebi". Izuzev Severine Kojić i Jelene Rozge kojima je to uspijevalo u posljednje vrijeme, čini se da se hrvatski glazbenici nikako ne mogu uspeti na tron.
Što to srpske pjesme i spotovi imaju, a hrvatske verzije nemaju?
"Kad pogledate te spotove, imate osjećaj da gledate nekog svjetskog izvođača. Činjenica je da srpski pjevači puno više ulažu u produkciju i spotova, ali i same glazbe. Jala Brat i Buba Corelli već neko vrijeme drmaju balkanskom scenom i apsolutno prate svjetski trend", rekao nam je televizijski voditelj Dalibor Petko, dodavši da nisu uvijek cajke te koje su najuspješnije.
Primjer su spomenuti Jala i Buba.
"Ovo je klasični reggaeton. Niti jedna od prve tri pjesme na listi nisu narodnjaci i mislim da ljudi često brkaju da su narodnjaci sve što dolazi iz Srbije. Nije isto Željko Joksimović i Dara Bubamara. Srpska glazba itekako ima publiku u Hrvatskoj i nije to trend koji se pojavio danas. Ako gledate klupsku ponudu, barem u 70 posto klubova se puštaju srpski izvođači nerijetko u kombinaciji s hrvatskim izvođačima pod zajedničkim imenom Balkan Party", pojasnio je.
Iako i domaći izvođači često izdaju nove hitove, njihova ažurnost i broj izdanih stvari ne može se mjeriti s količinom koja proizlazi iz srpske glazbene industrije.
"Srpski izvođači snimaju puno više od hrvatskih i to je jedan od razloga. Kad je Jelena Rozga objavila 'Moje proljeće', danima je bila prva na trendingu. Isto tako i Grašo, tako da nisu samo srpski izvođači ti koje Hrvati slušaju. Stvar je u tome koliko se neka pjesma sviđa publici ili ne", složio se Petko.
Ako se vratimo u devedesete godine prošlog stoljeća, u Hrvatskoj je, kako u medijima tako i u noćnim klubovima, većinom vladala cro dance groznica, koju su kasnije s godinama zamijenili narodnjaci. Petko smatra kako je publika jedini krivac za taj obrat.
"I za vrijeme cro dancea pisalo se o tome kako je to užasna glazba i kako to treba ukinuti. Pa su onda stigli narodnjaci. Činjenica je da nama generalno fali glazba za klubove. Pjesme nabijene ritmovima, kakve se u Hrvatskoj više gotovo i ne snimaju. Pa još uvijek se pušta ET-jev Tek je 12 sati i Dino Dvornik. Mi smo sami krivi što ne stvaramo hitove za klubove pa kasnije kukamo kako su stigli narodnjaci", istaknuo je.
Slušatelje danas nije briga od kud si, već što donosiš, tvrdi.
"Današnju YouTube generaciju ne zanima politika i tko otkud dolazi, već što vole slušati. Čega nemaju, tome se okreću. Pa i Slovenci obožavaju naše pjevače i hrvatsku glazbu. Čak i neki slovenski pjevači pjevaju na hrvatskom da bi bili popularniji u Sloveniji", objasnio je.
Mrzitelji cajki (bilo lažni, bilo pravi) često se ponašaju kao da su cajke najveće zlo koje je pogodilo Hrvatsku.
"Ne bih rekao da je ikakva glazba zlo. Što će netko slušati je stvar osobnog izbora, a o ukusima se ne raspravlja. Apsolutno sam protiv bilo kakve zabrane, a u današnje doba uvijek imate mogućnost promijeniti program, radio koji slušate ili izabrati video na YouTubeu po vašem guštu", zaključio je Petko.