Sadržaj nastao u suradnji s: I-VENT
U ZIMSKIM mjesecima mnogi su prisiljeni sušiti rublje u kući ili stanu, pa čak i ako imaju balkon. Vlaga je ponekad toliko visoka da se ono vani ne može osušiti danima, a i u unutarnjim prostorima mu treba dosta vremena. Jedno od rješenja bilo bi nabaviti sušilicu.
Ipak, neke kupaonice nisu zamišljene za sušilice i u njima više nema mjesta ni za što dodatno, dok neki ljudi jednostavno ne žele koristiti još jedan uređaj. Logično rješenje je rasprostrijeti rublje u hodnik.
No je li to rješenje ispravno i zdravo?
Naizgled praktično, ovo rješenje može ozbiljno utjecati na zdravlje i kvalitetu života, i to ne na dobar način.
Tijekom sušenja rublja kemikalije iz deterdženata i omekšivača isparavaju u zrak. Dugoročna izloženost ovim isparavanjima može iritirati dišne puteve, što je posebno štetno za djecu, starije osobe i one s osjetljivim dišnim sustavom.
Osim toga, povećava vlažnost zraka. Optimalna vlažnost stambenog prostora trebala bi biti između 30 i 50 posto, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Kada se rublje suši u zatvorenom prostoru, voda iz odjeće isparava i povećava se udio vlage u zraku za 30 posto.
Također, vlaga u zraku smanjuje učinkovitost grijanja. Prema stručnim procjenama, prostor s vlagom od 70 posto zahtijeva 26 posto više energije za postizanje ugodne temperature.
Povećana vlaga pogoduje razvoju plijesni i gljivica, koje se često pojavljuju na zidovima, stropovima ili namještaju. Plijesan, sitni organizmi iz porodice gljiva, raste na mjestima s visokom razinom vlage i slabom ventilacijom.
Osim što ne izgleda privlačno, njene spore, koje su nevidljive golim okom, lako se šire zrakom i mogu uzrokovati respiratorne probleme. To se može osjetiti kroz simptome kao što su curenje nosa i začepljenost, iritacija očiju, kašalj, grlobolja, glavobolja i osjećaj umora.
Kako bi se spriječio razvoj vlage u domu, HZJZ savjetuje nekoliko koraka kojih se treba držati. Prašinu treba čistiti jednom tjedno, pri čemu je preporučljivo nositi masku i rukavice za zaštitu dišnih puteva. Jastuke i posteljinu trebalo bi držati pod pokrivačem otpornim na prašinu, a tapecirani namještaj zamijeniti plastičnim ili kožnim.
Podove je poželjno obložiti parketom, laminatom ili pločicama te održavati vlažnost zraka između 30 i 50 posto. Kuhinju, kupaonicu i podrum trebalo bi redovito ventilirati, a filtere u sustavima grijanja ili hlađenja redovito mijenjati kako bi se spriječilo nakupljanje bakterija i plijesni, koje vole vlažne prostore.
Međutim, za sprječavanje nakupljanja vlage i stvaranja plijesni, ključna je pravilna ventilacija. Otvaranje prozora može unijeti svjež zrak, ali u zimskim mjesecima to nije uvijek praktično zbog gubitka topline. Korisno rješenje su ventilacijski sustavi s povratom topline.
Udisanje svježeg zraka poboljšava raspoloženje i smanjuje umor, što rezultira boljom koncentracijom i produktivnošću. Također može poboljšati kvalitetu sna te smanjiti rizik od nesanice i glavobolje.
Sustav I-VENT osmišljen je da osigurava stalnu izmjenu zraka u prostoru bez potrebe za otvaranjem prozora. Automatski odvodi suvišnu vlagu iz doma i tako uklanja uvjete koji su pogodni za razvoj plijesni.
Zahvaljujući sustavu povrata topline, izvlači zrak iz prostorije i provodi ga kroz keramičku ovojnicu koja zadržava toplinu. Potom uzima svjež zrak izvana, filtrira ga i vraća u prostor s minimalnim gubitkom topline (manje od dva posto). Sustav je opremljen senzorima temperature i vlage koji automatski prilagođavaju rad kako bi održavali optimalnu ravnotežu zraka u prostoru.
Unutar I-VENT ventilacijskog sustava nalaze se HEPA filteri koji uklanjaju pelud, prašinu i ostale štetne čestice iz zraka. Sustav radi 24 sata dnevno i bez buke. I-VENT se može ugraditi u novogradnje, starogradnje ili tijekom renovacija.
Više o tehničkim detaljima I-VENT sustava možete pronaći na službenim stranicama.
Plijesni se mogu prepoznati prema nekoliko karakterističnih znakova. Često se pojavljuju kao tamne mrlje ili pruge na zidovima, stropovima, podovima ili drugim površinama, a njihova boja može biti zelena, smeđa, crna, plava ili žuta, ovisno o vrsti.
Osim izgleda, plijesan ima specifičan pljesniv, zemljani miris koji je posebno primjetan u slabo prozračenim prostorima.
Najčešće se javlja na mjestima s visokom vlagom, a materijali zahvaćeni plijesni mogu pokazivati promjene, poput savijanja, pucanja ili ljuštenja.
Ako se mrlja posvijetli ili nestane nakon nanošenja kapljice izbjeljivača, velika je vjerojatnost da se radi o plijesni. Plijesan je često teško uočiti na skrovitim mjestima, primjerice iza kuhinjskih elemenata ili ispod tepiha i madraca, pa je važno redovito provjeravati takva područja, osobito u uvjetima visoke vlage.
Iako se otvaranje prozora često smatra najboljim načinom za provjetravanje, zimi u dom može pustiti štetne čestice i onečišćenje. Kvaliteta zraka u urbanim sredinama tada je često loša zbog emisija iz prometa, grijanja na kruta goriva i industrijskih postrojenja.
Na stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) mogu se provjeriti trenutne koncentracije PM čestica, osobito PM2.5, koje su dovoljno malene da mogu izazvati nadražaje u grlu, a mogu ući i u pluća.
Sponzorirani sadržaj donose Index i I-VENT u skladu s najvišim profesionalnim standardima