STEFAN THOMAS, njemački programer koji živi u San Franciscu, ima još samo dva pokušaja da pogodi lozinku za svoj račun na kojem ima 7002 bitcoina (koji trenutno vrijede oko 1.5 milijardi kuna), piše New York Times.
Lozinka će mu omogućiti da otključa mali USB stick, poznat kao IronKey, koji sadrži privatne ključeve digitalnog novčanika u kojem se nalaze 7002 bitcoina. Iako je cijena bitcoina u ponedjeljak naglo pala, ona je i dalje veća za više od 50 posto u odnosu na prije samo mjesec dana, kad je prvi put premašila 20 tisuća dolara.
No problem je u tome što je Thomas prije nekoliko godina izgubio papirić na koji je zapisao šifru za svoj IronKey, koji korisniku daje 10 pokušaja da ukuca točnu lozinku prije šifriranja sadržaja zauvijek. Otad, pokušao je osam puta - i nije imao sreće.
"Samo bih ležao u krevetu i razmišljao o tome", rekao je. "Zatim bih otišao do računala s nekom novom strategijom, i to ne bi uspjelo, i opet bih bio očajan."
Instant bogataši
Bitcoin, iako volatilan, mnoge je obogatio u vrlo kratkom vremenu, čak i dok pandemija koronavirusa uništava svjetsku ekonomiju.
No neobična priroda kriptovalute, necentralizirane digitalne valute, značila je i da su mnogi ostali bez svojih bitcoina kao rezultat izgubljenih ili zaboravljenih lozinki pa su ostali nemoćni gledati kako mu cijena naglo raste i pada, ne mogavši unovčiti svoje digitalno bogatstvo.
Od postojećih 18.5 milijuna bitcoina, čini se da je oko 20 posto u izgubljenim ili na drugi način nedostupnim novčanicima, prema podacima tvrtke za kriptovalute Chainalysis. Wallet Recovery Services, tvrtka koja pomaže u pronalaženju izgubljenih digitalnih ključeva, priopćila je da je dnevno dobivala 70 zahtjeva ljudi koji su željeli pomoć u povratku svog bogatstva, tri puta više nego prije mjesec dana.
Vlasnici bitcoina koji ne mogu pristupiti svojim novčanicima svjedočili su o svojim frustracijama dok su pokušavali pristupiti svom bogatstvu. Mnogi od njih vlasnici su bitcoina još od ranih dana kriptovalute, još otprije deset godina, kad nitko nije vjerovao da će tokeni išta, a kamoli toliko vrijediti.
"Tijekom godina rekao bih da sam proveo stotine sati pokušavajući ući u te novčanike", rekao je Brad Yasar, poduzetnik u Los Angelesu koji ima nekoliko stolnih računala koja sadrže tisuće bitcoina koje je stvorio ili iskopao tijekom ranih dana tehnologije. Iako ti bitcoini sad vrijede stotine milijuna dolara, on je prije više godina izgubio lozinke, a hard diskove koji ih sadrže stavio je u vakuumski zatvorene vrećice, daleko od očiju.
"Ne želim da me svaki dan podsjećaju da je ovo što imam djelić onoga što sam mogao imati, a što sam izgubio", rekao je.
Decentralizirana valuta
Takvi slučajevi oštar su podsjetnik na neobičnu tehnološku podlogu bitcoina, koja ga izdvaja od normalnog novca i daje mu neke od njegovih najhvaljenijih kvaliteta, ali i najrizičnijih. Uz tradicionalne bankovne račune i internetske novčanike, banke poput Wells Fargo i druge financijske tvrtke poput PayPala mogu ljudima pružiti lozinke za svoje račune ili im resetirati izgubljene lozinke.
No bitcoin nema tvrtku koja pruža ili pohranjuje lozinke. Tvorac virtualne valute, već sad legendarni Satoshi Nakamoto, rekao je da je središnja ideja bitcoina bila dopustiti bilo kome na svijetu da otvori digitalni bankovni račun i drži novac na način koji nijedna vlada ne može spriječiti ili regulirati.
To je omogućeno strukturom bitcoina, kojim upravlja mreža računala dok softver uključuje složeni algoritam koji omogućuje stvaranje adrese i pridruženog privatnog ključa, koji zna samo osoba koja je stvorila novčanik.
Softver također omogućava bitcoin mreži da potvrdi točnost lozinke kako bi se omogućile transakcije, a da sama ne vidi ili ne zna lozinku. Ukratko, sustav omogućava svima da otvore bitcoin novčanik bez potrebe da se registriraju u financijskoj instituciji ili prođu bilo kakvu provjeru identiteta.
To je učinilo bitcoin popularnim među kriminalcima, koji novac mogu koristiti ne otkrivajući svoj identitet. Također je privukao ljude u zemljama poput Kine i Venezuele, gdje su autoritarne vlade poznate po gašenju tradicionalnih bankovnih računa.
Izgubljene lozinke
No, struktura ovog sustava nije uzimala u obzir koliko ljudi mogu biti loši u pamćenju i osiguranju svojih lozinki.
"Čak ni sofisticirani investitori nisu u potpunosti sposobni upravljati bilo kakvim privatnim ključevima", rekao je Diogo Monica, suosnivač start-upa zvanog Anchorage, koji pomaže tvrtkama u sigurnosti kriptovaluta. Monica je pokrenuo tvrtku 2017. godine, nakon što je pomogao hedge fondu povratiti pristup jednom od svojih bitcoin novčanika.
Programer Stefan Thomas kaže kako ga je bitcoin privukao djelomično zato što je izvan kontrole države ili tvrtke. Još 2011. godine, kad je živio u Švicarskoj, kao rani fanatik kriptovaluta, dobio je 7002 bitcoina kao nagradu za izradu animiranog videa "Što je bitcoin?" koji je mnoge ljude upoznao s tom tehnologijom.
Te je godine i izgubio digitalne ključeve novčanika u kojem se nalazio bitcoin. Otad je bitcoin eksplodirao, no kako nije mogao do svog novca, Thomas više ne vjeruje da bi svaki čovjek trebao biti svoja vlastita banka te držati svoj novac podalje od institucija.
"Cijela ova ideja da budete vlastita banka - dopustite mi da to kažem ovako: Izrađujete li sami cipele?" rekao je. "Razlog zašto imamo banke je taj što se ne želimo baviti svim onim stvarima koje banke rade."
I mnogi drugi zagovornici bitcoina shvatili su teškoće bivanja vlastitom bankom. Neki su posao čuvanja bitcoina outsourceali start-upovima i mjenjačnicama koje čuvaju privatne ključeve.
No i neke od tvrtka imale su problema s osiguravanjem ključeva. Mnoge od najvećih mjenjačnica izgubile su privatne ključeve ili su im ukradeni.
Gabriel Abed (34), poduzetnik s Barbadosa, izgubio je oko 800 bitcoina - koji sada vrijede oko 172 milijuna kuna - kada mu je kolega 2011. formatirao prijenosno računalo koje je sadržavalo privatne ključeve za njegov bitcoin novčanik.
Entuzijazam je ostao
No kaže da mu to nije ubilo entuzijazam prema kriptovalutama. Prije bitcoina, rekao je, on i njegovi otočani nisu imali pristup pristupačnim digitalnim financijskim proizvodima poput kreditnih kartica i bankovnih računa koji su lako dostupni Amerikancima. Na Barbadosu je čak i dobivanje PayPal računa bilo gotovo nemoguće, rekao je. Otvorena priroda bitcoina, rekao je, prvi put mu je pružila puni pristup digitalnom financijskom svijetu.
"Rizik da budem vlastita banka dolazi s nagradom što mogu slobodno pristupiti svom novcu i biti građanin svijeta - i zbog toga se isplati", rekao je.
No Abedu i Thomasu svi gubici zbog nepravilnog rukovanja privatnim ključevima djelomično su ublaženi ogromnim dobicima koje su ostvarili na bitcoinu koji su uspjeli zadržati. 800 bitcoina koje je Abed izgubio 2011. godine mali je dio kriptovalute koju je otada kupio i prodao, što mu je omogućilo da nedavno kupi zemljište od 100 hektara uz more na Barbadosu za više od 25 milijuna dolara.
Thomas kaže kako je i on uspio zadržati dovoljno kriptovaluta da ima novca više nego ga može potrošiti. Još 2012. godine priključio se start-upu Ripple, čiji je cilj bio poboljšati bitcoin. Nagrađen je njihovom valutom, XRP, kojem je otad također drastično porasla vrijednost (iako je nedavno pala zbog tužbe s kojom se suočavaju u SAD-u).
Što se tiče njegove izgubljene lozinke za bitcoin, Thomas kaže kako je IronKey stavio u siguran objekt (nije želio otkriti gdje) u slučaju da kriptografi smisle nove načine probijanja složenih lozinki. "Ako ga držim daleko, pomaži mi da ne razmišljam o tome", rekao je.
"Došao sam do točke u kojoj sam sebi rekao: Neka to bude u prošlosti, samo zbog mog mentalnog zdravlja."