VLADIMIR DODIG TROKUT bio je najsvestraniji hrvatski umjetnik. Bio je likovni umjetnik, šaman, sakupljač umjetnina, galerist, muzeolog, donator, povjesničar, antropolog, teoretičar, predavač, publicist, tvorac mnogobrojnih muzejskih projekata i proizvodnih poligona – tvornica-muzeja, a osnivač je i prvog svjetskog Anti-muzeja.
Rođen je u 1949. godine u Kranju, a umjetničko djelovanje započeo je u Splitu. 1976. godine preselio se u Zagreb i tamo nastavio raditi na svojoj viziji umjetnosti.
Trokut je, kako stoji na službenoj stranici njegovog Anti-muzeja, za života priredio više od 700 problemskih izložbi, akcija, performansa, body arta, instalacija, wundercammera, living teatra, monodrama, kazališnih predstava, a njegov značaj bio je prepoznat i širem svijeta.
Spominje ga se u više enciklopedija i leksikona, među kojima i u leksikonu Who is Who?, kao i u svjetskim pojmovnicima. Njegova djela nalaze se u svjetskim muzejima i zbirkama te je dobitnik nagrade za životno djelo HDLU-a 2013. godine.
Posebno je ponosno isticao da je, uz Anti-muzej, utemeljio pojmove Black-it-arta, Black out-arta, Black no-arta, industrijske arheologije i arheologije krvi. Zvali su ga "crnim umjetnikom". Sam je sebe definirao kao anarholiberala i orfeista.
Lider je i osnivač više formalnih i neformalnih grupa: frakcije grupe Crveni Peristil, 3i, grupa 30, Manifest 72, grupe A, B, C, D, E, grupa Atributivna participacija...
Najviše pozornosti javnosti privukao je Crveni Peristil. Riječ je o obliku konceptualne umjetnosti koji je nastao 11. siječnja 1968. godine urbanom intervencijom u prostor Dioklecijanove palače u Splitu - pobojan je pod Peristila u crvenu boju. Smatra se da je tim činom označen početak konceptualne i postkonceptualne umjetnosti na ovim prostorima.
Danas se na YouTubeu mogu pronaći snimke nekih njegovih performansa, kao i predavanja koje je održao 1995. godine u Rijeci.
Anti-muzej
Posjedovao je nevjerojatnu zbirku umjetnina, povijesnih predmeta i ostalih zanimljivih predmeta koje je pohranjivao na više lokacija diljem zemlje. Svi su ti predmeti dio njegovog Anti-muzeja. Taj Trokutov životni projekt sadrži više od pola milijuna izložaka koje je on godinama skupljao po buvljacima, na sajmovima ili - na otpadu.
Anti-muzej je zaštićen kao projekt izuzetnog kulturološkog značaja za Europu i svijet, po preporuci UNESCO-a. Danas postoji i digitalizirani arhiv Anti-muzeja, a predmeti su svrstani u deset sekcija: etnomitologija, svakodnevica, No Art, mistični predmet, moda, erotika, industrijska arheologija, predmeti prirode, dizajn, igre i igračke i turizam.
Osim svojim djelima i radom, Trokut je pozornost privlačio i svojim izgledom. Potpuno neformalan, s dugačkom bradom i kosom, Trokut je privlačio pozornost gdje god bi se pojavio.
I njegov stančić u centru Zagreba bio je na neki način umjetničko djelo. "Generalno, Zagreb je izgubio svoju nekadašnju aureolu, po meni je to mrtav grad, čast rijetkim iznimkama poput ovog okruženja. Zagreb je grad vreve i užurbanih malograđana među kojima zapravo više nema izvorne građanske klase, ona je nestala, odnosno nema radničke klase. Grad je živio sve do devedesetih", rekao je prošle godine povodom zagrebačke manifestacije Design District.
Vladimir Dodig Trokut umro je u ponedjeljak u sedamdesetoj godini života.