STOTINAMA godina se čovječanstvo divilo antičkim spomenicima koji su ostavljali bez daha - spomenicima uvrštenim među originalnih sedam svjetskih čuda. Danas, simboličnog 7. srpnja 2007. godine, antička čuda dobila su svoje nasljednike - sedam novih svjetskih čuda.
Kako je na samom početku ovog spektakularnog izbora naglašeno, ovo je povijesni trenutak i iz razloga što je ovo bio "prvi ikad napravljen globalni izbor". Za kandidate je pristiglo oko 100 milijuna glasova.
Sedam novih svjetskih čuda:
Veliki kineski zid (Kina) - Zid je dug 6.693 kilometra i proteže se od istoka prema zapadu. Najduža je građevina koju je čovjek napravio. Sagrađen je kako bi branio Kinu od navala Huna, Mongola, Turaka i ostalih nomadskih naroda. Zid datira iz 7. stoljeća prije Krista.
Petra (Jordan) - Ovaj drevni grad na jugozapadu Jordana izgrađen na ravnicama Mojsijeve doline, bio je glavni grad Arapskog carstva i centar trgovine. Grad je poznat po vodenim tunelima i kamenim strukturama.
Kip Krista Otkupitelja (Brazil) - Kip je visok 38 metara i sa vrha planine Corcovado širi ruke nad Rio de Janeirom. Napravljen u Francuskoj 1926. godine te je u dijelovima dovezen brodom u Brazil. Nad Rio de Janeirom je postavljen 1931. godine.
Machu Picchu (Peru) - Simbol carstva Inka iz 15. stoljeća nalazi se na vrhu Anda. Zidovi, palače i hramovi Machu Picchua sežu u oblake, na nadmorskoj visini od 2.400 metara.
Chichen Itza (Meksiko) - Stepenasta piramida bila je sveto mjesto. Izgrađena je prema sunčevom kalendaru. Sjene koje u proljetnom ekvinociju padaju na piramidu izgledaju poput zmija koje silaze niz stube. Unutar piramide se na postolju od žada nalazi tron crvenog jaguara.
Koloseum (Italija) - Amfiteatar sa 50.000 sjedišta otvoren je u Rimu 80. godine. Tisuće gladijatora borile su se ovdje do smrti, kršćani su bacani lavovima. Arena je utjecala na dizajn modernih stadiona.
Taj Mahal (Indija) - Bijeli mauzolej u Agri dao je izgraditi car Mogul u 17. stoljeću za svoju ljubljenu ženu koja je umrla pri porođaju. Arhitektura je kombinacija indijskog, perzijskog i islamskog stila. Kompleks sadrži grobove cara, njegove žene i drugih vladara.
Nakon dueta portugalske operne dive Dulce Pontes i jednog od najvećih tenora današnjice Joséa Carrerasa, plesači su kroz mrak stadiona pronijeli upaljene baklje, a zatim je pod njihovim svjetlom na pozornici podignuta golema knjiga "7 svjetskih čuda", koja je poslužila kao platno na kojem su projicirani kratki prikazi antičkih, originalnih sedam svjetskih čuda.
Putovanje kroz stoljeća nastavljeno je još jednom spektakularnom plesnom točkom - iz antike se prešlo u sadašnjicu.
Dosadašnje plesače koji su predstavljali antiku, zamijenili su breakdance plesači. Umjesto "antičke knjige", iz pozornice se izdigao golemi laptop - simbol modernog društva, a potom je abecednim redom predstavljeno 20 finalista izbora.
Svečanosti je trebao prisustvovati i Amir Dossal, izvršni direktor UN-ovog Ureda za partnerstvo, no zbog kašnjenja zrakoplova, voditelj je umjesto njega pročitao njegov govor u kojem se navodi da "UN podržava inicijativu izbora sedam novih svjetskih čuda", da "imaju zajedničke ciljeve", te kako se nada da će "ovaj izbor potaknuti ljude ne samo na očuvanje kulturnih spomenika diljem svijeta, već i na poštovanje svih nacija".
Nakon dodjele priznanja finalistima izbora te još nekoliko glazbeno-akrobatsko-plesnih točaka, uslijedio je nastup talijanskog tenora Alessandra Safine.
Nakon Safine je na pozornicu stupila Jennifer Lopez te za početak zapjevala na španjolskom, a onda je zaplesala uz mix svojih pjesama na engleskom jeziku. U mixu su se našle i "Jenny From The Block" te "Love don`t cost a thing", što je zanimljivo s obzirom na činjenicu da je prije samo tri mjeseca pjevačica izjavila da je došlo do preokreta u njenoj glazbenoj karijeri te da J.Lo više ne postoji.
Zatim je uslijedilo proglašenje pobjednika izbora - sedam novih svjetskih čuda te vatromet popraćen hitom "What a Wonderful World". Organizatori su na kraju najavili da od sutra započinje Izbor sedam novih čuda prirode, za koje će ljudi diljem svijeta svoj glas moći dati također na internetskoj stranici New7Wonders.Com.
Zašto je izabrano sedam novih svjetskih čuda?
Prije dvije tisuće godina grčki je graditelj Filon u sedam svjetskih čuda je uvrstio Semiramidine viseće vrtove u Babilonu, Kolos na Rodosu, Zeusov kip u Olimpiji, Artemidin hram u Efezu, Svjetionik u Aleksandriji, Mauzolej u Halikarnasu te Velike piramide u Gizi, jedino od sedam izvornih svjetskih čuda koje je ostalo očuvano i za današnje generacije.
Upravo je činjenica da danas postoji još samo jedno od svjetskih čuda potaknula švicarskog umjetnika i muzeologa Bernarda Webera da pokrene Izbor za sedam novih svjetskih čuda. Weber je tu inicijativu pokrenuo još 2001. godine, a cilj te akcije je bio "stvoriti sedam novih simbola jedinstva cijelog svijeta". Također, akcijom se željela postići i veća zaštita naslijeđa arhitektonskog i graditeljskog umijeća čovječanstva.
Novih sedam svjetskih čuda biralo se između 20 finalista - Akropola (Grčka), Alhambra (Španjolska), Aja Sofija (Turska), Angkor (Kambodža), Chichen Itza (Meksiko), Eiffelov toranj (Francuska), Hram Kiyomizu (Japan), Kremlj i Katedrala svetog Vasilija (Rusija), Kip Krista Otkupitelja (Brazil), Koloseum (Italija), Machu Picchu (Peru), Dvorac Neuschwanstein (Njemačka), Petra (Jordan), Kip Slobode (SAD), Stonehenge (Velika Britanija), Sydney Opera House (Australija), Taj Mahal (Indija), Timbuktu (Mali), Kipovi na Uskršnjem otoku (Čile) i Veliki kineski zid (Kina). Finaliste je odabrao žiri sastavljen od sedam međunarodno poznatih arhitekata, pod predsjedanjem bivšeg glavnog direktora UNESCO-a Federica Mayora Zaragoze.
Izbor je otvoren u Genevi, 17. studenog prošle godine, a za finaliste se moglo glasati putem internetske stranice New7Wonders.Com ili putem SMS poruka, sve do jučer kada je natječaj kojem se odazvalo oko 70 milijuna ljudi iz cijeloga svijeta zatvoren. Iako je između 77 nominiranih građevina iz cijelog svijeta, koje je odabralo više od 20 milijuna korisnika interneta, bio izabran 21 finalist, piramide iz Gize maknute su iz izbora nakon što je 3. lipnja to zatražio Zahi Hawass, direktor egipatskog Ureda za zaštitu antikviteta, te se na popisu nalašle samo kao kandidat s "počasnom nominacijom".
I.M.
Foto: AFP