Zašto je burnout sve češći među mladima

Shutterstock

Živimo u dobu visokih očekivanja i konstantnih izazova, a mladi ljudi često su suočeni s pritiscima koji ih mogu dovesti do stanja poznatog kao burnout. Sve češće čujemo o mladima koji se bore s iscrpljenošću, gubitkom motivacije i osjećajem beznadnosti. Zašto je burnout postao tako rasprostranjen među mladima, i što stoji iza ove zabrinjavajuće pojave?

“Moraš završiti faks”

Mladima se često nameće osjećaj da moraju postići iznimne akademske rezultate kako bi osigurali uspješnu budućnost. Borba za mjesto na prestižnim fakultetima ili tržištu rada stvara konstantan pritisak, što može dovesti do iscrpljenosti i gubitka motivacije. Osim toga, društveni pritisak, koji je još uvijek zastupljen, a koji nameće da se “mora” završiti faks, ako se želi imati dobar i uspješan život, još uvijek je snažno prisutan. 

Naravno, općepoznati problem su i društvene mreže zbog kojih mladi sve više uspoređuju vlastiti život sa životima drugih. Mladi se često suočavaju s pritiskom da postignu društveno prihvatljive standarde uspjeha ili sreće, što može dovesti do osjećaja iscrpljenosti i manje vrijednosti.

“Što sad poslije faksa?”

"Što sad poslije faksa?" pitanje je s kojim se mnogi mladi suočavaju u suvremenom društvu. S obzirom na dinamičnost tržišta rada, mladi se često suočavaju s izazovima prilikom traženja stabilnih poslova nakon završetka fakulteta. Nesigurnost u pogledu budućnosti može rezultirati time da mnogi mladi prihvaćaju privremena zaposlenja ili stažiranja, što dodatno pojačava osjećaj nesigurnosti i nedostatka stabilnosti u karijeri.

Rad na daljinu dodatno komplicira odnos između radnog vremena i slobodnog vremena. S mogućnošću rada od kuće, granice između profesionalnog i privatnog života postaju zamagljene. Mladi se često suočavaju s izazovom održavanja ravnoteže između radnog vremena, vlastitih interesa i obiteljskog života. Ova fluidnost radnog vremena može dovesti do konstantnog stresa i iscrpljenosti, naglašavajući važnost potrebe za ravnotežom između poslovnog i privatnog života u današnjem radnom okruženju.

Traženje pomoći NIJE znak slabosti

Traženje pomoći NIJE znak slabosti, ali često mladi, suočeni s visokim troškovima školovanja, stanovanja i života, osjećaju pritisak financijskih izazova. Rastući dugovi, ekonomska neizvjesnost i kultura stalnog rada često izazivaju stres i iscrpljenost. Mladi se suočavaju s izazovom postizanja nekih nejasno definiranih ciljeva, dok istovremeno pokušavaju održati korak s tempom modernog društva koje cijeni postignuća.

Nedostatak jasne perspektive i pritisci da se stalno napreduje mogu mlade potaknuti na ignoriranje vlastitih potreba za odmorom i brizganjem o mentalnom zdravlju. Ideja da se odmor ili briga o sebi percipira kao znak slabosti može otežati mladima da priznaju potrebu za podrškom. Važno je shvatiti da zatražiti pomoć nije znak slabosti, već hrabrosti i mudrosti da se suoči s izazovima života. Pružanje podrške i promicanje otvorenog dijaloga o mentalnom zdravlju postaju ključni elementi u prevazilaženju stigme koja može okruživati potragu za pomoći u današnjem zahtjevnom društvenom kontekstu.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.