Foto: 123rf
"Pitanje dojenja u javnosti očito je vrlo kontroverzno, jer da se od toliko prirodne stvari radi tolika pomutnja... Čemu? Radi se ozračje sukoba, toliki dižu glas za i protiv, mnogi o tome uopće ne žele ni govoriti, ali čemu? Ne razumijem. Za mene je to kao da ste stavili velikog slona u sobu.
Drage mame dojilje!
Znam da nisam jedina, ali reći ću ono što većina misli.
Zašto se oko tog dojenja diže tolika prašina?
Mislim, zaista?
Je li toliko teško sjesti i malo se ipak pokriti?
Neznanci jednostavno ne žele vidjeti vaše dojke u toj pozi!
Da, to je na stvari. To je to što je važno!
Ne shvaćam što je to toliko uvredljivo?
Slušajte. Ja shvaćam. Ja sam dojila svu svoju djecu i znam da je to prekrivanje malo pain in the ass jer kada bebe malo narastu i shvate da rukicom mogu maknuti to sa svog lica, onda nastaje borba. Naravno da nijedno dijete ne želi jesti prekriveno preko cijelog lica dekom gdje se znoji i uopće - prekriveno je. Mislim, kome je to ugodno?
Ja sam dojila nasred luksuznih restorana, na plaži, čekajući kod liječnika, u knjižnici, na aerodromu, u trgovini, na gomili parkirališta. Ma da vam priznam, dojila sam čak i uz cestu. Jednostavno sam sjela na travu i nahranila svoje dijete.
Ali uvijek sam našla neki komadić tkanine - dekice, pelene, navukla sam jedan dio košulje tako nitko nije morao gledati koju golu bradavicu.
Je li to tako teško?
Mislim, ja zaista shvaćam potrebu da se dijete nahrani onda kada je ono gladno, i shvaćam žene koje žele podići svijest o tome da mi ne bacamo sise van bez veze nego hranimo svoje dijete. I da je dojenje zaista hranjenje djeteta - dakle nešto što je važnije od bilo čega drugog.
Jasno mi je to.
Ali nije mi jasno da neke žene stigmatiziraju same sebe nečim što u ovim godinama stvarno više ne postoji. Danas barem svjedočimo tome da kada kažete javno da dojite svoje dijete, sa svih vam strana dolaze samo pohvale. Nismo u 1950.-ima kada je industrija adaptiranih formula nastojala srušiti tu važnost dojenja pa ono ne samo da nije bilo u trendu već su se tadašnje mame čak i zgražale nad dojenjem svog vlastitog djeteta i odmah nakon poroda uzimale tablete kojima će zaustaviti svoje mlijeko.
>>>Dojenje i korisne bakterije<<<
Danas je sve drugačije.
Danas stigmu zapravo nose žene koje nisu u mogućnosti dojiti.
Zato ako smijem biti toliko iskrena - ni ja ne želim vidjeti nečije bradavice. Ne želim ni da moj muž gleda tuđe bradavice, a budimo realni, pa ne želim ni da moje predškolsko dijete to gleda.
>>>Pa dobro koji vam je s tim sisama u javnosti?<<<
I da se razumijemo. Ne želim ja tim bradavicama staviti neki seksualni pečat, ali naše današnje društvo, budimo iskreni, u njima zaista vidi štošta seksualnog bez obzira je li na nju prikvačena beba ili nije. Gola dojka jednostavno i dalje spada u sferu golotinje.
Okej - vaše su dojke možda predivne. Da, njima hranite svoje dijete. Da, to je prirodno.
Ali znate što. I vaše su vagine dio tog normalnog, prirodnog procesa, pa nisam baš primijetila da njih tako lako pokazujete okolo.
>>>Majčino mlijeko spašava svijet od superbakterija<<<
Možda je do mene. Možda vi zapravo samo želite dokazati svijetu nešto što ja zaista ne razumijem. Svi smo mi mame na neki svoj način i to je super. Lijepo je što smo toliko različite i zato i ovo moje mišljenje prihvatite kao moje mišljenje koje se možda razlikuje od vašeg. Ali, sori, ja stvarno ne želim gledati vaše sise.
>>>Ovakvu prilagodbu majčinog mlijeka bolesnoj bebi još nikada niste vidjeli<<<
Hranite svoju djecu usred parka. Nahranite ih i u crkvi (jednom sam i ja). Dojite ih do četvrte godine, što se mene tiče, samo dajte.
Ali nemojte me mrziti jer ja ne želim gledati vaše sise.
vaša
mama koja doji, ali koja ovo jednostavno ne razumije."