Foto: Instagram
PRI kraju smo tjedna dojenja, međunarodnog tjedna dojenja koji je svugdje u svijetu ove godine održava od 1. do 7. kolovoza. Mnogo je akcije pritom izvedeno, organizirane su edukacije, stvarani dokumenti koji će ostati kao zalog bolje budućnost svijeta jer ovogodišnji tjedan dojenja nije se održavao samo radi promicanja dojenja i zdravlja već s puno višim ciljem: Dojenjem do učinkovitijeg održivog razvoja posebice siromašnijih zemalja.
Upravo je to bila ključna tema ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog tjedna dojenja, a fokusirana je na 17 najkritičnijih točaka - od vrednovanja dobrobiti koje dojenje donosi svakom novorođenom biću do velikih ciljeva kojima će se težiti riješiti uzrok siromaštva te ponuditi bolja vizija razvoja.
Svi će ti ciljevi biti uvršteni u plan ostvarivanja Milenijskih ciljeva mnogobrojnih zemalja svijeta do 2030. godine i to na mnogim sferama života - od ekologije, ekonomije, poboljšanja zdravstvenih uvjeta od malih nogu, podizanja kapitalnih vrijednosti, promocije zdravijeg i prirodnijeg načina života te samim time, naravno, i postizanje učinkovitijeg održivog razvoja. Jer dojenje apsolutno spada u sferu održivog razvoja s obzirom da je upravo dojenje jedini samodostatni oblik dugoročnijeg i pritom apsolutno besplatnog oblika prehranjivanja mladih generacija.
Promocija i pružanje potpore dojenju jako je važan ključ za ostvarenje tih ciljeva s obzirom da je dojenje u mnogim zemljama još uvijek jedan prilično nelogičan tabu. Vjerojatno i sami znate da postoje zemlje u kojima ne postoje adekvatni uvjeti za poticanje dojenja, gdje industrijski monopol drži čvrsto konce u svojim rukama te siromašnom stanovništvu, unatoč prirodi i višestoljetnoj tradiciji dojenja, pokušavaju nametnuti umjetnu dječju hranu kao bolju, sigurniju i zdravstveno prihvatljiviju alternativu dojenju. Rekli bismo - čista nebuloza, tko tome samo može vjerovati, no ako se sjetimo da je propaganda izuzetno snažan komunikacijski kanal, lako je doći do zaključka da su mnoge mlade majke njome jednostavno zavedene. Pa unatoč velikom siromaštvu odustaju od dojenja svojih beba dajući im skupu industrijsku alternativu misleći pritom da time rade pravu stvar.
Upravo je zato potrebno i dalje vrlo snažno djelovati kako bi se takva propaganda konačno promijenila te kako bi se tema dojenja u svakom zakutku svijeta opet smatrala jedinom, najboljom i najprirodnijom metodom hranjenja beba, a industrija neka ostane prijeko potrebna za sve one bebe, odnosno majke koje doista iz brojnih razloga ne mogu dojiti. Takvih je primjera bilo oduvijek i nikada neće nestati s lica zemlje, ali bi u svakom slučaju omjer dojilja u odnosu na majke koje ne mogu dojiti, trebao biti puno veći no što je danas slučaj.
Zato se i održavaju ovakvi dani, zato se i postavljaju visoki ciljevi i stvaraju promotivne poruke kako bi svaki čovjek na kugli zemaljskoj prestalo dojenje smatrati tabuom. Od zemalja Latinske Amerike gdje je industrijska propaganda izuzetno jaka, do Europe gdje je svijest puno veća, ali još uvijek ne i dovoljno velika do Afrike, Azije, čak i razvijene Sjeverne Amerike gdje se također još uvijek osjećaj ta snažna nelagoda kada je riječ o dojenju kao vlastitom izboru, a posebice dojenju na mjestima koja javnost, nažalost, još uvijek ne smatra doličnim mjestima za prirodno nahraniti bebu.
Zato i mimo Svjetskog tjedna dojenja postoje brojne organizacije, udruge, udruženja i klubovi koji pokušavaju promicati dojenje, a jedna od najrazvikanijih može se naći jednostavnim klikom na #normalizebreastfeeding ili #worldbreastfeedingweek.
I ne samo taj, probajte prosurfati i #brelfie - moderan izraz za selfi za vrijeme dojenja, i vidjet ćete tko je sve svojom slatkom slikom podržao dojenje kao osobni i prirodno najbolji izbor svake majke.