DAROVITA djeca mogu dati veliki doprinos razvoju društva, ali hrvatski im sustav još uvijek ne pridaje dovoljno pažnje u obrazovanju. Njihovi su se roditelji često nalazili pred zidom i bili prepušteni dobroj volji nastavnika i udruga. Roditelji s kojima smo razgovarali tvrde kako su njihova djeca diskriminirana i da rade po pravilniku iz 91. i 93. godine, a Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima iz 2022. nitko u školama ne primjenjuje.
"Imati darovito dijete u našem obrazovnom sustavu je izuzetno izazovno i teško. Nerijetko se sustav orijentira isključivo na teškoće, a darovitost se zanemaruje", kaže Željko Dragičević iz Zagreba, otac jedanaestogodišnje djevojčice koja je završila peti razred.
"Obrazovni sustav se fokusira na teškoće, a darovitost se zanemaruje"
"Kod upisa u vrtić su nam rekli da odskače od druge djece, a prilikom upisa u osnovnu školu su nam rekli da je ona za treći razred. Tri desetljeća se nitko ne bavi tom djecom. Darovita djeca u Hrvatskoj obrazuju se po pravilniku iz 1991. godine, a ni taj pravilnik se ne primjenjuje.
Smjernice za rad koje su donesene 2022. nisu obvezujuće, pa škole ne znaju ni da postoje. Timovi za darovite koje bi trebala imati svaka škola također ne postoje i više su iznimka nego pravilo. Svi su okrenuli glavu, izlaz se ne vidi.
"Ako imate nadareno dijete, sakrijte tu činjenicu od škole"
Psiholozi po školama ne posjeduju alate za utvrđivanje darovitosti niti su educirani za njih. Nastavnici i stručne službe nemaju pojma o darovitosti ni karakteristikama darovite djece. Individualni kurikulum po školama ne zna skoro nitko napisati niti se radi. Homeschooling kod nas ne postoji iako ga imaju čak i slabije razvijene zemlje iz okruženja.
Obrazovni sustav ne upisuje darovite u e-maticu, tamo su upisana samo 183 učenika. Dok se ne dogode sustavna rješenja, takva djeca ostaju diskriminirana u sustavu, a roditelji su osuđeni na stalnu borbu sa sustavom. Ako imate nadareno dijete, sakrijte tu činjenicu od škole."
"Nema prave političke volje za promjenom"
Sanjin Lukarić iz Rijeke ima dvoje darovite djece, sina (15) u srednjoj i kćer (11) u osnovnoj školi. "Bio sam 1.8. na sastanku u Ministarstvu i rekli su mi da ni oni sami ne znaju kada će novi Pravilnik o odgoju i obrazovanju darovitih učenika ići u e-savjetovanje iako je tekst spreman. Neki članovi radne skupine koji su u ožujku radili na pravilniku kažu da nema prave političke volje za rad s tom djecom."
Dodaje kako je njegova kći državna prvakinja u informatici i, kada je tražio da se u školi za nju napravi individualizirani kurikulum, ravnateljica mu je rekla da se to ne radi. "Pedagoginja me pitala zašto inzistiram na tome kada moja kći s uspjehom na natjecanju iz informatike ima osiguran upis u srednju školu", kaže.
Sanjin tvrdi da se žalio na rad profesora u školi te je pisao Agenciji za odgoj i obrazovanje. Kaže da je od savjetnice za engleski jezik Jelene Zdrilić iz AZOO-a dobio prijetnju u kojoj je stajalo "da će, ako nastavi pisati pritužbe na rad djelatnika kćerkine škole, najveći pritisak i nezadovoljstvo zasigurno završiti na plećima njegovog djeteta".
"U sustavu ne postoji zakonska mogućnost da se roditelji koji su podnositelji podneska žale o provedenom stručnom pedagoškom nadzoru. Mi roditelji smo u diskriminirajućem položaju u odnosu na odgojno-obrazovne institucije jer se ne možemo žaliti na nalaze o provedenom stručnom pedagoškom nadzoru", kaže on.
Upit o njegovom problemu poslali smo i savjetnici Zdrilić, koja nas je uputila višoj savjetnici za odnose s javnošću Agencije za odgoj i obrazovanje.
"Cijeli sustav treba preinake"
Jedna majka iz Zagreba (koja želi ostati anonimna) ima darovitog dječaka od 11 i pol godina koji je završio četvrti razred osnovne škole. Kaže da je u školski sustav zagazio kao nadareno dijete s teškoćama. "Ima Aspergerov sindrom, riječ je o dvostruko posebnom djetetu, koje je iznadprosječno u određenim područjima, ali uz prisustvo teškoća", kaže ona.
"On čita i piše od treće godine. Kad završi ispit, hoda gore-dolje po školi. Učitelji nisu educirani, ne poštuje se pravilnik. Roditelji sami krpaju rupe jer nitko u školi neće. Cijeli sustav treba preinake. Ne mogu utjecati na školu. Dobili smo komentar da je naše dijete kišni čovjek, nekad te to kao roditelja povrijedi."
"Ministarstvo je vrlo inertno po pitanju nadarene djece"
Otac dvoje djece iz Slavonije (koji također želi ostati anoniman) ima darovitog mlađeg sina (11) koji na jesen kreće u peti razred i tvrdi da je njihov obiteljski život preokrenut naglavačke.
"Ne uvažavaju se djetetove potrebe. Sustav ne razumije koncept darovitosti. Ta djeca imaju potencijal da budu inovatori, a profesori to ne razumiju. Mi smo mijenjali školu zbog štetne i nepodržavajuće okoline.
"Ministarstvo je vrlo inertno u vezi te djece. Pisali smo mailove. U izvješću iz 2023. stoje preporuke za darovitu djecu i hitnost donošenja novog pravilnika, no nikoga nije briga", zaključio je.
Psihologinja Ksenija Ranogajec Benaković se darovitom djecom bavi u vrtiću Mali princ i u udruzi Vjetar u leđa te je objasnila s kojim se problemima trenutno suočavaju darovita djeca i imaju li škole adekvatne programe za njih.
Neusklađenost kurikuluma s potrebama nadarene djece i nerazumijevanje okoline
"Najveći problemi s kojima se suočavaju daroviti učenici su neusklađenost kurikuluma s njihovim potrebama i nerazumijevanje učitelja, stručne službe i vršnjaka. U nekim gradovima u RH organizirani su centri izvrsnosti u kojima djeca jednom tjedno nekoliko mjeseci pohađaju napredne programe (radionice) iz specijaliziranih područja.
U drugim sredinama svoje potrebe darovita djeca zadovoljavaju radionicama koje organiziraju udruge koje su se specijalizirale za rad s takvom djecom", rekla je i objasnila kako se danas definira nadareno dijete.
"Ako djeca tijekom razvojnog procesa nisu podržana, mogu podbaciti u školi"
"U stručnim tekstovima darovito dijete se definira kao ono 'u kojega su utvrđene iznadprosječne opće intelektualne sposobnosti i/ili specifične sposobnosti, visok stupanj kreativnosti i motivacije te dosljedno postizanje izrazito iznadprosječnih postignuća i/ili uradaka u jednom ili više područja'.
Važno je imati na umu da se darovitost uočava već u ranom djetinjstvu. Ako tijekom razvojnog procesa u vrtiću, a posebno u školi, djeca nisu podržana, može se dogoditi da podbace u školskom sustavu i ne ostvare svoje potencijale", kaže Benaković.
"Roditelji, borite se za prava svoje djece"
"Prema Smjernicama za rad s darovitom djecom, u svakoj školi bi trebao biti formiran tim za darovite koji bi se brinuo o zadovoljavanju njihovih potreba, od identifikacije do prilagodbe kurikuluma. Potičem roditelje da se na miran i postojan način i dalje bore za prava svoje djece dok rad s darovitom djecom ne bude dio kurikuluma svake odgojno-obrazovne ustanove", rekla je Benaković.
MZOM: Donošenje pravilnika očekuje se tijekom godine
Pitali smo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih kada će novi pravilnik stupiti na snagu.
"Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih u završnoj je fazi izrade Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika te se očekuje upućivanje na javno savjetovanje tijekom rujna ove godine. Nakon provedenog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, donošenje predmetnog pravilnika očekuje se tijekom 2024. godine", odgovorili su.