Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, oko 50 milijuna ljudi širom svijeta ima epilepsiju. Procjenjuje se da šest milijuna ljudi u Europi boluje od epilepsije, a svake se godine dijagnosticira 300 tisuća novih slučajeva ove bolesti. Međunarodni dan epilepsije obilježava se 12. veljače, dok je 14. veljače Nacionalni dan oboljelih od epilepsije u Republici Hrvatskoj.
>> Barakude golišavom fotkom oduševile Fejs. Pozirali su iz dirljivog razloga
Uzroci epilepsije variraju ovisno o dobi
Epilepsija može imati mnoge uzroke koji variraju ovisno o dobi osobe. U djetinjstvu najčešći uzroci uključuju traume pri rođenju ili neposredno nakon njega, razvojne poremećaje krvnih žila, urođene defekte, povrede glave, infekcije i tumore. Kod odraslih glavni uzroci obuhvaćaju moždane udare, povrede glave, trovanja (uključujući pretjeranu upotrebu alkohola ili droga) te tumore i infekcije.
Genetika također igra ulogu u razvoju epileptičkih napada, iako je proces nasljeđivanja kompleksan i samo mali postotak epilepsija se direktno prenosi s roditelja na dijete, što se naziva idiopatska epilepsija. Postoje slučajevi kriptogene epilepsije gdje se ne mogu identificirati oštećenja mozga kroz standardne preglede.
Prema procjenama Zaklade za epilepsiju, dvije trećine djece s epilepsijom prestanu imati napadaje do adolescencije. Dijagnoza epilepsije može se postaviti kod djeteta nakon jednog ili više napadaja koji nisu posljedica drugog zdravstvenog stanja, pri čemu se napadaji često pojavljuju unutar prve godine života.
Učinak epilepsije na dijete varira ovisno o njegovoj dobi, tipu napadaja, odgovoru na terapiju i drugim zdravstvenim stanjima. U nekim slučajevima napadaje je moguće lako kontrolirati medikamentima, dok druga djeca mogu imati trajne poteškoće s napadajima koji ometaju svakodnevne aktivnosti.
Postoji više vrsta epileptičkih napadaja koji se klasificiraju prema dijelu mozga koji je zahvaćen i simptomima koji se pojavljuju tijekom napadaja. Dvije osnovne kategorije epileptičkih napadaja su fokalni (parcijalni) napadaji i generalizirani napadaji.
Koji su simptomi epilepsije kod djece?
Prepoznavanje epileptičkih napadaja u djece može biti složeno zbog različitog utjecaja bolesti na svako dijete i izazova u identifikaciji simptoma, posebno kod vrlo malih ili onih koji ne mogu komunicirati svoje doživljaje. Važno je obratiti pažnju na različite faktore, kao što su dob djeteta, specifičnosti epilepsije ili tip napadaja. Napadi se mogu manifestirati na različite načine, pri čemu neki mogu biti manje očiti i lako ih je previdjeti.
Roditelji bi trebali biti posebno oprezni i zatražiti stručnu pomoć ako primijete znakove kao što su prividna odsutnost djeteta tijekom igre, jela ili razgovora, periodi intenzivnog treptanja, fiksiran pogled, konfuzija, nagli padovi zbog gubitka mišićne snage, kao i druge neuobičajene simptome, uključujući:
- promjene u disanju
- neuobičajeni izrazi lica, poput neobičnih pokreta očiju ili usta
- neobični mišićni pokreti, uključujući trzanje
- epizode ukočenosti
- netremičan pogled
- trzanje udova
- ukočenost tijela
- inkontinencija
- iznenadni gubitak svijesti
- zbunjenost
- ritmičko klimanje glavom povezano s gubitkom svijesti.
Za vrijeme napadaja usne djeteta mogu poprimiti plavičastu boju, a mogući su i problemi s disanjem. U rijetkim slučajevima može doći i do zaustavljanja disanja. Nakon napadaja djeca su često pospana, zbunjena, a moguća je i intenzivna glavobolja.
Budući da simptomi napadaja mogu nalikovati onima koji su karakteristični i za neka druga zdravstvena stanja, ključno je konzultirati se s liječnikom radi točne dijagnoze i adekvatnog tretmana.